Prema prvoj procjeni DZS-a (Državni zavod za statistiku u Hrvtskoj), cijene dobara i usluga za ličnu potrošnju, mjerene nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, zabilježile su rast u julu za 0,4% na mjesečnom nivou.
Godišnja stopa rasta potrošačkih cijena ubrzala je sa 3,7% na 4,1%. To je najveća stopa rasta od marta prošle godine.
Na osnovu 80% do 90% obrađenih podataka, Državni zavod za statistiku danas je objavio preliminarnu procjenu rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za jul. Suprotno očekivanjima, jačanje inflatornih pritisaka nastavilo se i treći mjesec zaredom. Naime, uz mjesečni rast od 0,4%, godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,1%, što je najviša stopa od marta prošle godine. U prvih sedam mjeseci cijene dobara i usluga u prosjeku su bile više za 3,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ubrzanje na krilima tekućih kretanja u agregatu Hrana, piće i duvan
Razloge ponovnog jačanja inflatornih pritisaka treba tražiti u agregatu Hrana, piće i duvan, s obzirom na to da su u toj kategoriji, prema indeksu potrošačkih cijena, cijene porasle relativno visokih 1,6% na mjesečnom nivou. To je najsnažniji mjesečni porast od avgusta 2022. Smatra se da je jačanje tekućih pritisaka u ovoj komponenti dijelom rezultat povećanja trošarina na duvanske proizvode, ali i opšte snažne potražnje (i domaće i strane). Više informacija biće dostupno 14. avgusta kada DZS objavi konačne i detaljne podatke o rastu cijena dobara i usluga za ličnu potrošnju. U odnosu na jul prošle godine, cijene hrane bile su više za 6,6%, najviše od novembra 2023.
Nešto snažniji tekući rast od dugoročnog prosjeka ostvaren je i u cijenama usluga (1,1% mjesečno), međutim, zbog već visoke osnovice godišnja promjena smanjena je sa 6,7% u junu na 5,7% u julu, pa je ova komponenta zapravo spriječila intenzivniji porast ukupne inflacije.
Bazni efekat djelovao je povoljno i na komponentu Energija, gdje je godišnji rast usporio sa 2,8% na 2,3% uprkos mjesečnom porastu od 1,3%.
Suprotan efekat imao je skroman rast u Neprehrambenim industrijskim dobrima bez energije koji je ubrzao sa -0,4% na 0,4% godišnje, pa je doprinos ovog agregata ukupnom godišnjem rastu iznosio 0,2 procentna poena. U odnosu na jun, cijene u ovoj kategoriji bile su niže za 2,4%.
Ubrzanje inflacije u 2025.
Najveći doprinos ukupnoj inflaciji i dalje dolazi od cijena hrane i usluga, koje su u julu činile gotovo 90% ukupnog porasta. Upravo se tekuća kretanja u tim agregatima inflacije posljednjih mjeseci odvijaju iznad uobičajenog, dugoročnog obrasca, što je i glavni razlog zašto se prognozira nešto viša stopa inflacije nego prošle godine (3,3% u odnosu na 3,0% u 2024).
Ipak, u drugom dijelu godine očekuje se blago usporavanje inflacije, prije svega zbog efekata baznog razdoblja, što bi, uz očekivano blago usporavanje domaće potražnje i već izraženu konvergenciju cijena prema evropskom prosjeku u prethodnom razdoblju, moglo donekle ublažiti cjenovne pritiske. S druge strane, izvjestan rizik za navedena očekivanja predstavlja relativno visoka stopa štednje sa početka godine, kao i postojana potražnja za kreditima, koja bi se barem djelimično mogla ograničiti makroprudencijalnim mjerama centralne banke koje su na snazi od 1. jula.
Pored toga, rizik (iako ne prevelik) predstavljaju i administrativne odluke poput ograničavanja cijena određenih proizvoda. Rizici za inflaciju, naročito onu troškovnu, i dalje uključuju mogućnost da vremenske (ne)prilike utiču na cijene prehrambenih sirovina, kao i geopolitičke napetosti i njihov uticaj na cijene sirove nafte, odnosno goriva i maziva na lokalnom tržištu.
Inflacija u europodručju na 2%
Ukupna inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) takođe je ubrzala, sa 4,4% na 4,5%, što je 2,5 procentna poena više u odnosu na prosjek godišnjeg rasta cijena u europodručju. Podsjetimo, postojano viša inflacija mjerena harmonizovanim indeksom u odnosu na nacionalni pokazatelj (IPC) odražava razlike u strukturi potrošačke korpe. Na primjer, udio usluga, posebno ugostiteljskih i smještajnih, znatno je veći u HIPC-u nego u IPC-u, s obzirom na to da uključuje i potrošnju stranih gostiju. S druge strane, udio hrane i energije je nešto niži, prenosi SEEbiz.
