Erste Group Bank AG (Erste Grupa) nastavila je da bilježi dobar operativni učinak u prvoj polovini 2025. godine.
Neto prihod od kamata porastao je na 3,786 milijardi eura (+2,7%; 3,687 milijardi eura), prvenstveno u Češkoj Republici, Rumuniji i Slovačkoj, zahvaljujući nižim troškovima kamata na depozite klijenata. Neto prihod od naknada i provizija porastao je na 1,542 milijarde eura (+8,3%; 1,423 milijarde eura). Rast je zabilježen na svim ključnim tržištima i u svim kategorijama prihoda. Neto rezultat od trgovanja porastao je na 141 milion eura (137 miliona eura); stavka dobici/gubici od finansijskih instrumenata vrednovanih po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha opala je na 59 miliona eura (111 miliona eura). Razvoj ovih stavki uglavnom je bio rezultat efekata vrednovanja. Operativni prihodi porasli su na 5,668 milijardi eura (+2,7%; 5,522 milijarde eura). Opšti administrativni troškovi porasli su na 2,706 milijardi eura (+6,2%; 2,548 milijardi eura). Troškovi za zaposlene porasli su na 1,624 milijardi eura (+5,9%; 1,534 milijardi eura), vođeni kolektivno dogovorenim povećanjem plata. Ostali administrativni troškovi porasli su na 808 miliona eura (+8,5%; 745 miliona eura). Iako su doprinosi fondovima za osiguranje depozita, uključeni u ostale administrativne troškove – većinom evidentirani unaprijed za cijelu 2025. godinu – opali na 55 miliona eura (69 miliona eura), IT troškovi su porasli na 344 miliona eura (301 milion eura). Amortizacija i deprecijacija iznosile su 274 miliona eura (+1,5%; 270 miliona eura). Ukupno gledano, operativni rezultat blago je opao na 2,963 milijardi eura (-0,4%; 2,974 milijardi eura), dok je odnos troškova i prihoda iznosio 47,7% (46,1%).
Rezultat umanjenja vrijednosti od finansijskih instrumenata iznosio je -182 miliona eura ili 16 baznih poena prosječnih bruto kredita klijentima (-126 miliona eura ili 12 baznih poena). Alokacije za rezervisanja po osnovu kredita i plasmana bile su prvenstveno evidentirane u Austriji. Udio nenaplativih kredita (NPL) na osnovu bruto kredita klijentima poboljšan je na 2,5% (2,6%). Pokrivenost NPL-a (bez kolaterala) povećana je na 73,6% (72,5%).
Ostali operativni rezultat iznosio je -183 miliona eura (-254 miliona eura). Troškovi godišnjih doprinosa fondovima za restrukturiranje, već evidentirani za cijelu 2025. godinu, opali su na 15 miliona eura (28 miliona eura). Međutim, bankarske naknade – koje se trenutno plaćaju na četiri ključna tržišta – porasle su. Ukupno 197 miliona eura (134 miliona eura) prikazano je u ostalom operativnom rezultatu: od toga, 109 miliona eura (96 miliona eura) naplaćeno je u Mađarskoj. U Austriji, bankarski porez porastao je na 68 miliona eura (20 miliona eura) usljed privremenog povećanja poreza, dok je u Rumuniji iznosio 20 miliona eura (18 miliona eura). Bankarski porez u Slovačkoj od 32 miliona eura (46 miliona eura) iskazan je u stavci porezi na dobit.
Porezi na dobit iznosili su 529 miliona eura (531 milion eura). Pad u stavci manjinskog udjela na 389 miliona eura (431 milion eura) pripisuje se nižoj profitabilnosti štedionica. Neto rezultat koji se pripisuje vlasnicima matične kompanije porastao je na 1,665 milijardi eura (+2,2%; 1,629 milijardi eura).
Ukupni kapital bez uključivanja AT1 instrumenata porastao je na 28,9 milijardi eura (28,1 milijarda eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja u skladu s Uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR), osnovni kapital Tier 1 (CET1, fazni pristup) porastao je na 26,6 milijardi eura (24,0 milijarde eura), a ukupni sopstveni kapital na 34,5 milijardi eura (30,9 milijardi eura). Ukupni rizik (ponderisana aktiva uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik, fazni pristup) opao je na 152,6 milijardi eura (157,2 milijarde eura). CET1 stopa iznosila je 17,4% (15,3%), a ukupna stopa kapitala 22,6% (19,7%).
Ukupna aktiva porasla je na 361,1 milijardu eura (+2,1%; 353,7 milijardi eura). Na strani aktive, gotovina i novčani ekvivalenti porasli su na 27,7 milijardi eura (25,1 milijarda eura); krediti i plasmani bankama bili su niži i iznosili su 22,8 milijardi eura (27,0 milijardi eura). Od početka godine, krediti i plasmani klijentima porasli su na 224,0 milijarde eura (+2,7%; 218,1 milijarda eura), prvenstveno na tržištima CIE. Na strani obaveza, depoziti banaka opali su na 15,4 milijarde eura (21,3 milijarde eura). Depoziti klijenata porasli su – najviše u Češkoj, Mađarskoj i Austriji – na 248,5 milijardi eura (+2,8%; 241,7 milijardi eura). Iako su osnovni depoziti (građani, MSP i štedionice) porasli za 1,8%, javni sektor – naročito u Češkoj – bilježi izuzetno snažan rast depozita. Odnos kredita i depozita iznosio je 90,1% (90,2%).
Prognoza (Outlook)
Nakon dobrog poslovnog razvoja u prvoj polovini godine, Erste Grupa je povećala finansijsku prognozu za 2025. godinu. Erste Grupa sada očekuje da će ostvariti prinos na materijalni kapital (ROTE) veći od 15%, odražavajući bolje kreditne volumene i dinamičniji P&L. Ova ambicija zasnovana je na sljedećim ključnim pretpostavkama:
Prvo, makroekonomsko okruženje, mjerljivo prvenstveno rastom realnog BDP-a, na sedam osnovnih tržišta Erste Grupe (Austrija, Češka, Slovačka, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i Srbija) ostaje stabilno i u prosjeku se umjereno poboljšava u odnosu na 2024. Zahvaljujući dobrim dinamici rasta skoro u cijeloj grupi u prvoj polovini 2025, Erste Grupa sada očekuje robustan rast kredita od preko 5% u 2025.
Drugo, očekuje se da će operativni rezultat ostati uglavnom nepromijenjen ili blago niži u odnosu na 2024, jer se sada prognozira blagi rast neto prihoda od kamata (umjesto stagnacije), prihod od naknada i provizija treba da poraste za više od 5% (što je već unaprijeđeno u prvom kvartalu), neto rezultat od trgovanja i fer vrijednosti ostaje na istom nivou kao 2024, a operativni troškovi će vjerovatno rasti po stopi od oko 5%. Odnos troškova i prihoda predviđa se ispod 50%.
S obzirom na dobro upravljanje kreditnim rizikom u prvoj polovini 2025, cjelogodišnji trošak rizika preciziran je na oko 20 baznih poena (prethodno oko 25). Osim toga, regulatorni troškovi – uključujući osiguranje depozita, doprinose fondovima za restrukturiranje, bankarske i finansijske transakcione poreze, sektorske poreze na ekstra profit i troškove nadzora – očekuje se da će porasti usljed najavljenog povećanja bankarskog poreza u Austriji.
Iako je teško dati preciznu prognozu za ostali operativni rezultat, koji je primarno pod uticajem regulatornih troškova (bez osiguranja depozita i dodatnog poreza na profit u Slovačkoj), kao i različitih kategorija dobiti i gubitaka od finansijskih instrumenata koji nijesu vrednovani po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, očekuje se da će ova kombinovana stavka biti bolja nego u 2024, u odsustvu značajnih jednokratnih negativnih efekata.
Uz pretpostavku efektivne poreske stope od oko 21% i niže manjinske troškove u odnosu na 2024, sve gore navedeno trebalo bi da dovede do prinosa na materijalni kapital većeg od 15% u 2025.
Zahvaljujući bržem nego očekivanom rastu kapitala već u prvoj polovini godine i projektovanoj snažnoj profitabilnosti, očekuje se da će CET1 stopa dodatno porasti na iznad 18,25% prije prve konsolidacije Santander Bank Polska, oko kraja 2025.
Potencijalni rizici za ostvarenje ove prognoze uključuju (geo)političke i ekonomske (uključujući monetarne i fiskalne politike) faktore, regulatorne mjere kao i promjene konkurentskog okruženja. Međunarodni (vojni) konflikti, poput rata u Ukrajini i na Bliskom Istoku, ne utiču direktno na Erste Grupu jer nema operativno prisustvo u tim regionima. Međutim, indirektni efekti kao što su volatilnost finansijskih tržišta, sankcije, poremećaji u lancima snabdijevanja ili slučajevi osiguranja depozita ili restrukturiranja banaka, ne mogu se isključiti. Erste Grupa je dodatno izložena nefinansijskim i pravnim rizicima koji se mogu materijalizovati bez obzira na ekonomsko okruženje. Lošiji od očekivanog ekonomski razvoj može dovesti do umanjenja goodwill-a.
Izvor: erstegroup.com
