U pregovorima s Amerikancima oko carina na uvoz evropske robe u SAD, Evropska komisija priklonila se njemačkim interesima, konkretno njemačkoj auto-industriji, koja je zadovoljna sa 15 posto carina i smatra da je to maksimum koji može da izdrži. Iako se smatra da je šefica Evropske komisije pogodovala Njemačkoj, iz izjava iz moćne organizacije Saveza njemačkih industrija – BDI-a ne stiče se takav utisak.
Njihov vodeći ekspert, Wolfgang Niedermark, rekao je da je sporazum sklopljen između Donalda Trumpa i Ursule von der Leyen u Škotskoj „fatalan signal usko povezanim ekonomijama“ s obje strane Atlantika, i naglasio da čak i carina od 15% nosi ogromne negativne posljedice za izvozno orijentisanu njemačku industriju. Dakle, BDI, izuzetno kritičan BDI, u kojem automobilska industrija nije jedina, prenosi strahove njemačke industrije – a to je da će ih ovih 15 posto uzdrmati do srži. Udruženje proizvođača hemijske industrije, VCI, očigledno je razočarano, a službeno saopštavaju da je 15 posto previsoko za njih.
Manje ogorčeno oglašava se BGA, udruženje njemačkih izvoznika, izjavom o “bolnom kompromisu”, ali zaoštravaju kada naglašavaju da ovih 15 posto predstavlja “životnu opasnost” za lance snabdijevanja. Kancelar Friedrich Merz i šefica Evropske komisije Von der Leyen imaju istu liniju odgovora na kritike i isti izbor riječi, što znači da su u ovome zajedno: dogovor je štetan, ali neophodan jer se samo tako izbjegava “eskalacija sukoba” i bombardovanje tarifama. Dakle, ključna fraza koja se u Briselu odašilje nakon velikih odluka i dogovora, ovaj put je “izbjegavanje eskalacije sukoba”. Što je češće čujemo, to više znamo da su organizacije i vlade usklađene. Za sada su to Evropska komisija i Merzova vlada.
Dva analitička instituta na koje svi gledaju u evropskim ekonomskim pitanjima su Bruegel iz Brisela, koji se još nije oglasio, te think tank velike investicione banke ING. ING-ov direktor za globalnu makroekonomiju, Carsten Brzeski, napomenuo je da sporazumu još uvijek nedostaje formalni pisani dokument i naglasio da neizvjesnost ostaje, iako je određeni rizik od eskalacije smanjen.
Što se tiče proizvođača automobila, oni su srećni što ulazne tarife nijesu više. Njihova udruga VDA oglasila se da će ovih 15 posto za njemačku auto-industriju značiti “milijarde eura godišnjih gubitaka”, ali da je dogovor dobar jer se “izbjegava eskalacija”. Udruženje evropskih privrednih komora, čije je sjedište u Briselu – Eurochambers – relativno su zadovoljni. U saopštenju su kritikovali generalno carine, ali smatraju da “dogovor donosi stabilnost za svakoga ko trguje sa SAD-om, a da je stabilnost postala tako rijetka sirovina”, te da je i ovaj dogovor važan za kompanije koje planiraju svoju budućnost. Eurochambers se odvažio na blagu kritiku obučenu u savjet, a to je da bi EU trebalo da nastavi saradnju s partnerima koji “slično razmišljaju, da bi se obezbijedili temelji slobodne, otvorene svjetske trgovine, bazirane na poštovanju pravila”. Time su signalizirali da se EU treba okrenuti trgovinskoj multipolarnosti, o čemu se, iako je jasno da je Amerika jedinstven partner, sve više govori posljednjih mjeseci.
Generalni je stav da je američko-evropski sporazum o 15 posto carina čisti poraz za Evropsku uniju, grozan i veoma zabrinjavajući ishod. Pripisuje se teško usaglašenim interesima vodećih ekonomija, nejedinstvu velikih država članica u nastupu, a naročito Njemačke i Francuske, što je dovelo do toga da EU nije uspjela da iskoristi svoje objektivno velike potencijale u pregovorima s Amerikom. Ursula von der Leyen nije uspjela da održi balans interesa između velikih evropskih ekonomija i zadovolji male, što je takođe i njen politički i operativni poraz. To što je izbjegnuto 30 posto carina za uvoz u Ameriku – dakle, najgori mogući scenario – nije dovoljno.
Italijani, odnosno premijerka Meloni, želi da izbjegne sukob s Trumpom i na neki način održava kanal komunikacije s njim. Sektori najviše pogođeni u Italiji su mašinska, farmaceutska i prehrambena industrija. Njihova brojna udruženja pozivaju EU da uvede mjere koje će amortizovati ovaj udar. Nezadovoljni su i u Poljskoj, najjačoj ekonomiji među članicama iz srednje i istočne Evrope. “Težak i neprijatan udarac našeg dragog saveznika”, komentarisao je premijer Donald Tusk. Zanimljivo se izrazio ministar vanjskih poslova Sikorski. Rekao je da SAD imaju veliki suficit kada je riječ o trgovini uslugama i pozvao da “Evropa odgovori čvrsto”. To u prevodu znači da poziva na evropski odgovor na američke digitalne usluge.
U Poljskoj je najviše pogođena industrija auto-dijelova, baš kao i u Slovačkoj. Ali, u Slovačkoj su pozitivno reagovali na američko-evropski dogovor kojim se “izbjegava eskalacija” trgovinskog sukoba. Šta kažu u Mađarskoj? Krive Brisel. Ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó žali se da Von der Leyen “nije dovoljno zaštitila Mađarsku”. Sada se pripremaju za pojedinačne, jedan-na-jedan pregovore s Amerikom, što pokazuje njihovo dalje konkretno udaljavanje od evropske zajednice. Danska, koja ovih šest mjeseci predsjedava Evropskom unijom, smatra da se sporazumom “izbjegava eskalacija”. Dakle, povukli su se, srećni što ih Trumpova ruka nije pritisla zbog Grenlanda, i sigurno osjećaju i obavezu prema ostalim članicama Unije.
Širi se i video susreta Von der Leyen i Trumpa kada je američki predsjednik u Škotskoj objavio da je postignut dogovor. Video prikazuje laskave komplimente koje Von der Leyen upućuje Trumpu nakon dogovora, ali geste i grimase jasno pokazuju da je svjesna svog poraza.
Konačno – Francuska. Tamo su svi doslovno “pokopali” ovaj sporazum – od toga da je premijer Bayrou rekao da se radi o “tmurnom danu za Evropu”, do desetina analiza u francuskim medijima, redom poraznih. Francuska se cijelo vrijeme zalagala za tzv. čvrst pristup, a i sada podstiče Evropsku komisiju – ne samo Komisiju, već će to biti i njihov stav na Vijeću, među državama članicama – da se Evropa zajedno drži, ujedini i nastupi odlučno.
“Šta još imamo da izgubimo, pa potpuno su nas deklasirali”, poruka je akademske zajednice, preko profesora Christiana Lequesnea, politikologa sa cijenjenog Science Po. “Politički, radi se o neuspjehu, pravom porazu, zato što se pokazalo da nemamo jedinstvenu poziciju čak ni u trgovinskim pregovorima. Uostalom, pogledajte gdje je potpisan dogovor. Ne na službenom, svečanom mjestu, već na privatnom golf terenu u Škotskoj, punom zastavica i logotipa ‘Trump’, ‘Trump’. Američki predsjednik je tamo prvo pozvao premijera Starmera, a onda i Ursulu von der Leyen. Simbolički, ne može biti gore – pozvao ih je kao dječicu u parkić, gdje im je mjesto. To je gesta krajnjeg prezira”, rekao je.
Novinari i eksperti još su oštriji: “To nije dogovor, već iznuda, savijanje ruke.” Zanimljivo je u današnjoj emisiji na francuskom radiju govorio ministar za trgovinu u Ministarstvu vanjskih poslova koji je rekao da EU ima načina za nastavak pregovora, i to ne samo u dijelu koji se tiče usluga – naročito digitalnih usluga. “Misa nije gotova, nemojmo se razići”, rekao je Laurent Saint-Martin u intervjuu. “Pitajmo se imamo li mi kao EU, kao konstrukcija, kao zajednica, snage? Ako je odgovor ‘da’, onda ne smijemo prihvatiti da nam Trump kaže: idite kući, misa je gotova. Jer – nije.”
“Moramo naći rješenje, jer EU postoji da bi nas štitila – nas građane i naše biznise. Ako nas EU neće zaštititi, ko će onda? Ako se raspemo – gotovi smo. Narednih nekoliko sedmica i mjeseci moramo razgovarati o imperativu deregulacije, pojednostavljenja i fleksibilnosti, odnosno o tome koliko su naša – evropska – preduzeća konkurentna. Konkurentnost je naš imperativ. Ne možemo biti jedino mjesto na svijetu kojem je važnija regulacija nego proizvodnja i konkurentnost. Regulacija i norme su dobre, ali ne smiju imati primat nad proizvodnjom i konkurentnošću. Jer, ako to ne uspijemo, Evropa će postati muzej potrošača.
Deregulacija nije odbacivanje vrijednosti Evrope, već borba za konkurentnost na svjetskom tržištu”, rekao je ovaj francuski ministar. “Ne smije se pokazati potreba da se sagradi fabrika, a da se pred tu odluku postavlja stotine prepreka i podižu ograde. Sve je važno – i borba protiv klimatskih promjena, i moralne norme, i stav prema vještačkoj inteligenciji – ali ne možemo od jutra do mraka da razvlačimo o tome, jer nam sada treba – proizvodnja i reindustrijalizacija.” Francuska se zalagala da se u pregovorima s Donaldom Trumpom zauzme čvršći stav. “Zar treba prihvatiti svaku Trumpovu brutalnost, kao da EU za Ameriku nije podjednako važno veliko tržište?” – kaže ministar za trgovinu u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Francuzi sada sugerišu da treba poraditi na trgovinskim sporazumima s Indijom, Latinskom Amerikom i drugim tržištima. “Do kraja godine, Evropska komisija izaći će s veoma dobrim trgovinskim ugovorima s važnim zemljama, velikim tržištima. Paralelno, moramo raditi na jačanju konkurentnosti. Imamo plan puta – to je Draghijev izvještaj, samo ga treba implementirati”, poručuju Francuzi.
Izvor: Poslovni.hr
