Ugovor o carinama između EU i Sjedinjenih Američkih Država predstavlja „deeskalaciju“ za evropsku automobilsku industriju, ali joj i dalje prijete ozbiljne posljedice, naročito za njemačku industriju.
Lobi evropskih proizvođača automobila (ACEA) u ponedjeljak je pozdravio „deeskalaciju“ kao „važan korak ka ograničavanju duboke neizvjesnosti u transatlantskim trgovinskim odnosima tokom proteklih mjeseci“.
Sjedinjene Američke Države su ključno tržište za evropsku automobilsku industriju, koja je tokom 2024. tamo izvezla skoro 750.000 automobila, što predstavlja gotovo četvrtinu (22%) njenog ukupnog izvoza.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle su u nedjelju sporazum kojim se predviđa carina od 15% na evropske proizvode izvezene u SAD, dok su automobili od aprila bili podvrgnuti carini od 27,5%.
Prije nove administracije Donalda Trumpa, evropski proizvođači automobila oporezivani su u SAD-u sa svega 2,5%.
Carina od 15% će imati „negativan uticaj na sektor, ne samo u EU, već i u Sjedinjenim Državama“, upozorila je u saopštenju izvršna direktorica ACEA-e Sigrid de Vries.
Američki proizvođači poput Chryslera i Jeepa (marke u vlasništvu Stellantisa) i General Motorsa pažljivo prate pregovore između Sjedinjenih Država i Meksika, gdje se proizvodi 15% automobila koji se prodaju u SAD-u, kao i brojni rezervni dijelovi.
Očekuje se da će se oko 10% carine prenijeti na američke kupce, prema riječima njemačkog stručnjaka Stefana Brazela. „Za preostalih 5% možda ćemo morati da vidimo da li je moguće dodatno smanjiti troškove negdje“, naglasio je.
Na evropskoj strani, Njemačka je u prvom planu. Prošle godine, SAD su bile najveće izvozno tržište (13,1%) za vozila koja izvozi njemačka automobilska industrija, koja se već suočava s izazovima opstanka u Kini.
Kratkoročno gledano, čak i kada su ograničene na 15%, američke tarife će koštati „njemačke automobilske kompanije milijarde eura svake godine“, rekla je Hildegard Müller, predsjednica njemačkog udruženja proizvođača automobila VDA.
Suočeni s ovom situacijom, svi akteri su revidirali svoje ciljeve za 2025. i predložili rješenja.
"/>Izvršni direktor BMW-a Oliver Zipse je u junu predložio da Evropa ukine carine na uvoz vozila proizvedenih u Sjedinjenim Državama. BMW je 2024. izvezao 153.000 vozila u SAD, ali je i uvezao 92.000 automobila sklopljenih u SAD-u u Evropu.
Mercedes je u sličnoj poziciji. „Sporazum između EU i Sjedinjenih Država je važan prvi korak nakon kojeg moraju uslijediti dodatne mjere“, rekao je portparol Mercedesa za AFP. „Politički lideri moraju nastaviti raditi na uklanjanju prepreka slobodnoj trgovini. Stoga računamo na EU i Sjedinjene Američke Države da će u budućnosti nastaviti konstruktivan dijalog“, rekao je.
Volkswagen takođe trpi zbog američkih carina na automobile proizvedene u Meksiku, a njegova dobit u prvom polugodištu pala je za 1,3 milijarde eura. Najviše su pogođeni njegovi premijum brendovi Porsche i Audi, koji nemaju fabrike u SAD-u.
Audi je u ponedjeljak smanjio svoje ciljeve prihoda i profitabilnosti za 2025. godinu, uoči očekivanog oporavka 2026. Izvršni direktor Volkswagena Oliver Blum predložio je ad hoc sporazum sa SAD-om, koji bi uzeo u obzir investicije grupe u toj zemlji.
Švedski proizvođač automobila Volvo takođe je zabilježio veliki gubitak u drugom kvartalu zbog carina.
Evropska automobilska industrija sada vrši pritisak na Evropsku komisiju da odloži brzu elektrifikaciju voznog parka i podstakne tromo evropsko tržište.
Takođe, nedostatak kompenzacije za izvoz automobila iz SAD-a u Evropu mogao bi stvoriti „velike gubitnike“ među zaposlenima u njemačkoj automobilskoj industriji, uključujući i dobavljače, upozorava Ferdinand Dudenheffer, stručnjak za njemački automobilski sektor.
Dok američki proizvođači (osim Forda) pokazuju malo interesovanja za evropsko tržište, američke fabrike BMW-a, a naročito Mercedesa, nastaviće da isporučuju SUV vozila Evropi bez dodatnih troškova.
„Bez nadoknade“ za carine koje pogađaju fabrike automobila u Evropi, koje su već u lošoj poziciji, „proizvodnja će opasti“, procjenjuje Dudenheffer, pri čemu je samo u Njemačkoj ugroženo i do 70.000 radnih mjesta.
