Vlada Crne Gore predložila je izmjene i dopune Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica, kojim bi se stopa poreza privremeno smanjila sa 5 na 2,5 odsto. Mjera će, ukoliko zakon bude usvojen, važiti tri mjeseca, odnosno 90 dana od njegovog stupanja na snagu.

Procjenjuje se da će ova privremena mjera povećati prihode budžeta za 1,5 miliona eura godišnje, a primjena zakonskog rješenja ne zahtijeva dodatna izdvajanja iz državne kase.

Finansijski konsultant Stevan Gajević za Bankar je kazao da bi došlo do stvarnog rasta prihoda, promet mora porasti najmanje 101% povećanja zahtjeva za preregistraciju, što nije garantovano.

“Osim od same želje kupaca za prometom odnosno pretpostavljene “legalizacije” to takođe, zavisi i od efikasnosti Poreske uprave u sprovođenju kontrole i naplate uvećanog prometa te eventualno jedne bolje kampanje da oni koji voze automobil na punomoćje taj automobil i preregistruju”, kazao je Gajević.

Prema njegovim riječima, slična očekivanja o rastu prihoda uz niže poreze su već viđena, ali bez željenih rezultata.

“Ekonomska logika ‘niži porezi = veći promet = veći prihodi’ nije automatska. Ignoriše faktore poput sive ekonomije, geopolitičkih uticaja, kao i stvarne kupovne moći građana”, upozorio je Gajević.

Iako Vlada predviđa da će mjera donijeti dodatnih 1,5 miliona eura u budžet, Gajević smatra da je uspjeh uslovljen rigoroznim monitoringom, efikasnijom registracijom, pojednostavljenim procedurama i kampanjom koja bi objasnila benefite građanima.

Pozitivnim ocjenjuje što je mjera vremenski ograničena na tri mjeseca, što, kako kaže, ostavlja prostor za evaluaciju i korekcije.

“Ovakav pristup smanjuje fiskalnu neizvjesnost i omogućava racionalnije upravljanje efektima mjere”, navodi Gajević.

Međutim, očekuje i određene negativne posljedice, poput mogućeg rasta uvoza vozila, što može dodatno opteretiti već problematičnu infrastrukturu, naročito u urbanim sredinama koje se suočavaju s nedostatkom parkinga i zagušenim saobraćajem.

Cilj predložene mjere, kako stoji u obrazloženju, jeste motivacija neformalnih vlasnika da vozila prevedu na svoje ime i izvrše plaćanje poreza pod povoljnijim uslovima.  Time bi se obezbijedila kvalitetnija evidencija stvarnih vlasnika, povećala poreska disciplina i povećali budžetski prihodi.

Očekuje se rast budžetskih prihoda od 1,5 miliona eura

Procjenjuje se da će ova privremena mjera povećati prihode budžeta za 1,5 miliona eura godišnje, dok primjena ovog zakonskog rješenja ne zahtijeva dodatna izdvajanja iz državne kase.

„Na ovaj način ćemo motivisati poreske obveznike koji nijesu izvršili zakonsku obavezu da porez plate pod povoljnijim uslovima“, navodi se u obrazloženju zakona.

Takođe, predviđeno je da svi nadležni organi i društva budu obavezni da Poreskoj upravi dostavljaju dokumenta koja potvrđuju promet, odnosno promjenu vlasništva.

Građani pozdravljaju mjeru

Jedna od sagovornica, koja je nedavno platila 150 eura poreza na promet prilikom kupovine vozila vrijednog tri hiljade eura, smatra da bi joj niži porez znatno olakšao situaciju.

„Bilo bi mnogo bolje, jer sam imala i dodatne troškove za registraciju, saobraćajnu i druge takse, a na porez nisam računala kada sam uzimala kredit za auto“, kazala je ona za Bankar.

Loša praksa, negativne posljedice

Za finansijskog konsultanta Gajevića je poseban problem upravljanje vozilima na osnovu generalnog punomoćja, koje omogućava vožnju bez formalne promjene vlasništva.

“Takva praksa otežava poresku kontrolu i može voditi zloupotrebama, posebno u slučaju saobraćajnih nezgoda”, ističe on, predlažući da se trajanje punomoćja ograniči na 90 dana i da MUP ne prihvata registraciju vozila na osnovu generalnog punomoćja.

“To bi podstaklo kupce da registruju vozila na svoje ime, povećalo transparentnost, smanjilo prostor za manipulacije i doprinijelo borbi protiv korupcije”, zaključio je Gajević.

U izvještaju Ministarstva finansija o procjeni uticaja propisa identifikovana je loša praksa kupovine vozila putem punomoćja bez vremenskog ograničenja. Na taj način stvarni vlasnici izbjegavaju upis vozila na svoje ime i time izbjegavaju i plaćanje poreza. Takva praksa, kako upozoravaju, dovodi do nesređene evidencije, otežava posao osiguravajućim društvima i predstavlja rizik za formalne vlasnike, posebno u slučaju saobraćajnih prekršaja koje napravi neformalni vlasnik, čak i van teritorije Crne Gore.

„Direktno je oštećen budžet Crne Gore, imajući u vidu da postoji znatan procenat prometa motornih vozila koji nije oporezovan“, ističe se u izvještaju.

Šansa za bolju poresku naplatu

Iz Ministarstva finansija poručuju da predloženo rješenje proizilazi iz Fiskalne strategije Crne Gore za period 2024–2027. godine i da je usmjereno na stvaranje pravednijeg sistema oporezivanja. Planira se i širenje oslobađanja od poreza za određene fizičke i pravne subjekte, kao i za organe državne uprave.

Javna rasprava o ovom zakonskom nacrtu trajala je od 3. do 23. marta, nakon čega će Ministarstvo finansija pripremiti izvještaj o rezultatima konsultacija.

„Predloženo zakonsko rješenje neće stvoriti dodatne troškove za građane i privredu, ali može dovesti do većeg administrativnog opterećenja Poreske uprave, imajući u vidu očekivanu veliku zainteresovanost za primjenu zakona“, zaključuje se u izvještaju.