Njemačka i Irska izdvajaju se kao dvije najugroženije ekonomije Evropske unije koje bi mogle pretrpjeti ozbiljne posljedice usljed mogućeg uvođenja viših američkih carina, dok Brisel pokušava da postigne trgovinski sporazum sa Vašingtonom. U izvještajima se navodi da bi carine na farmaceutske proizvode mogle dostići i 200%.
Kada je predsjednik SAD Donald Tramp u aprilu uveo novu carinu od 25% na uvoz automobila i auto-dijelova, Njemačka je odmah označena kao članica EU koja bi mogla najviše da izgubi. Prema procjenama briselskog instituta Bruegel, ove carine bi dugoročno mogle koštati njemačku privredu oko 0,4% BDP-a. Dok se čeka novi trgovinski sporazum između EU i SAD, pojavljuju se novi detalji koji ukazuju na to da bi i druge zemlje, poput Irske, Danske i Belgije, mogle biti pogođene ukoliko Vašington uvede visoke carine na farmaceutski sektor.
Najizloženije zemlje
Ukupan uticaj na evropsku ekonomiju zavisiće od konkretne visine carina koje SAD budu uvele, kao i od odgovora EU, ali je jasno da posljedice neće biti ravnomjerno raspoređene.
Prema podacima Bruegela, EU se suočava sa značajnim, ali upravljivim makroekonomskim posljedicama. U izvještaju iz aprila procijenjeno je da bi potencijalna šteta mogla iznositi oko 0,3% BDP-a EU, u zavisnosti od ishoda pregovora – što se upoređuje sa prognoziranih 1,1% rasta realnog BDP-a u 2025. prema proljećnoj prognozi Evropske komisije.
SAD su u 2024. bile najveći partner EU za izvoz robe, čineći 20,6% ukupnog izvoza robe izvan Unije. Farmaceutski proizvodi predstavljaju 15% izvoza EU ka SAD, odmah ispred automobilske industrije.
Dok se čeka više informacija o mogućim carinama na farmaceutske proizvode, analitičari upozoravaju da je automobilski sektor trenutno najranjiviji, jer za njega nema planiranih izuzetaka. Ova industrija već je pogođena carinom od 25% u aprilu.
„Samo carine bi mogle da umanje ukupni obim trgovine EU za oko 8% u narednih pet godina“, izjavio je Rory Fennessy, viši ekonomista u Oxford Economics-u.
Najugroženije ekonomije
Zemlje sa najvećom vrijednošću izvoza robe u SAD i time najizloženije ekonomskim rizicima su Njemačka, Irska, Italija, Francuska i Holandija.
Njemačka privreda u velikoj mjeri zavisi od izvoza, posebno automobilske industrije. Gotovo četvrtina (22,7%) ukupnog njemačkog izvoza ide ka SAD.
„Njemačka se jasno ističe kao evropska ekonomija koja bi mogla najviše da pretrpi usljed američkih carina. Očekujemo pad rasta BDP-a u drugom i trećem kvartalu“, izjavio je Andrew Hunter, direktor i viši ekonomista u Moody’s Ratings.
On je dodao da će i manje ekonomije, uključujući Austriju i zemlje centralne i istočne Evrope koje su snažno integrisane u njemačke industrijske lance snabdijevanja, takođe osjetiti posljedice.
Prema Bruegelu, dugoročni negativni uticaj carina na Njemačku bi nakon 2025. godine mogao dostići 0,4% BDP-a, kada se u potpunosti ispolje efekti, a kratkoročni uticaji nestanu, rekao je Niclas Frederic Poitiers, istraživač u Bruegelu. Za Francusku, procijenjeni prosječni efekat bio bi oko 0,25% BDP-a.
Neizvjesnost bi mogla dovesti do gubitka investicija i radnih mjesta širom cijele EU
Neizvjesnost bi mogla izazvati gubitak investicija i radnih mjesta širom svih 27 članica EU. Hunter je izjavio da će „čak i u zemljama gdje je direktna izloženost izvozu u SAD relativno ograničena, poput Francuske ili Španije, ekonomski rast vjerovatno biti usporen zbog globalne slabosti i neizvjesnosti“.
Dugoročni uticaji: Irska najizloženija
Kada je riječ o dugoročnim posljedicama, Irska se izdvaja kao jedna od najpogođenijih zemalja, jer više od polovine njenog izvoza robe (53,7%) ide na američko tržište.
Mnogo toga zavisi od toga da li će farmaceutski sektor biti pogođen carinama. Ako do toga dođe, „Irska će biti najugroženija ekonomija EU kada je riječ o ovim carinama“, izjavio je Mathieu Savary, glavni strateg za evropsku investicionu strategiju u BCA Research.
Kako bi carine na farmaciju mogle pogoditi evropsku ekonomiju
Istraživački farmaceutski sektor predstavlja ključnu snagu evropske privrede i spada među najuspješnije visoko-tehnološke sektore u Evropi.
Prema nedavnoj studiji kompanije PWC, farmaceutska industrija je u 2022. godini doprinijela sa 311 milijardi eura bruto dodate vrijednosti (BDV) i direktno i indirektno obezbijedila 2,3 miliona radnih mjesta u ekonomiji Evropske unije.
Američko tržište ključno za evropski farmaceutski sektor
Američko tržište je od presudnog značaja za evropsku farmaceutsku industriju. Prema podacima Evropske federacije farmaceutskih industrija i udruženja (EFPIA), u 2021. godini Sjeverna Amerika činila je 49,1% svjetske prodaje lijekova, dok je Evropa učestvovala sa 23,4%.
Više od jedne trećine izvoza farmaceutskih proizvoda iz EU ide u Sjedinjene Američke Države.
Ako farmaceutski sektor bude pogođen carinom od 25%, što se prema očekivanjima Moody’s-a može desiti u narednim mjesecima, „najugroženije bi bile manje evropske ekonomije poput Danske, Belgije, Slovenije i Irske“, rekao je Andrew Hunter, dodajući da upravo u tim zemljama vide najveći rizik od recesije.
Glavni strateg BCA Research-a, Mathieu Savary, istakao je da je „Irska posebno izložena ovom riziku“, jer izvoz u SAD čini 18% irskog BDP-a, dok farmaceutski proizvodi predstavljaju skoro 55% ukupnog irskog izvoza. Prema procjeni BCA, uticaj carina bi tokom vremena mogao usporiti rast Irske za 4% do 5%.
Institut Bruegel procjenjuje da bi kumulativni pad realnog BDP-a Irske mogao dostići 3% do 2028. godine.
Bruegel takođe označava Irsku kao najranjiviju zemlju kada je riječ o uticaju američkih carina na zapošljavanje.
Italija druga najizloženija u pogledu gubitka radnih mjesta
Kada je riječ o potencijalnom gubitku radnih mjesta, Bruegel navodi da je Italija druga najizloženija zemlja, sa značajnim izvozom transportne opreme, kao i visokom zaposlenošću u modnoj i automobilskoj industriji. Italija je takođe visoko izložena u sektoru farmacije.
Da li će stvarno biti carina od 200%?
Donald Tramp je izjavio da će farmaceutski proizvodi koji se uvoze u SAD biti oporezovani sa 200% carine, ali nije iznio dodatne detalje.
Prema mišljenju Mathieua Savaryja iz BCA, takva carina je malo vjerovatna, jer bi drastično povećala troškove zdravstvene zaštite za američke građane, što je već politički osjetljivo pitanje među biračima.
On smatra da je ova izjava prije svega „snažna poruka stranim farmaceutskim kompanijama da snize cijene i presele proizvodnju lijekova u SAD“. Savary očekuje da će „rezultat ovih pregovora i prijetnji biti povećanje direktnih stranih investicija (FDI) u SAD i najave o sniženju cijena lijekova“.
„Sada je pritisak na farmaceutske kompanije da prošire kapacitete za proizvodnju unutar SAD i time se približe američkim potrošačima“, izjavio je Dan Coatsworth, investicioni analitičar u AJ Bellu.
Izvor: Euronews.com
