Cijene bakra u Sjedinjenim Američkim Državama porasle su u utorak na rekordni nivo nakon što je Donald Tramp najavio da će Vašington uvesti carine od 50 odsto na ovaj industrijski metal, u najnovijoj eskalaciji trgovinskog rata koji vodi američki predsjednik.
„Danas se bavimo bakrom“, rekao je Tramp na početku sastanka kabineta, dodajući da vjeruje da će carine iznositi 50 odsto.
Ove izjave otvorile su novi front u sveobuhvatnim trgovinskim ratovima koje vodi predsjednik SAD-a, nakon što je poslao pisma u kojima navodi carinske stope za više od deset zemalja, koje bi trebalo da stupe na snagu 1. avgusta, prenosi Seebiz.eu.
Tramp je kasnije najavio da će u srijedu objaviti nove trgovinske mjere koje se odnose na najmanje još sedam zemalja.
Najava viših carinskih stopa na bakar izazvala je talas obezbjeđivanja zaliha i rast cijena ovog metala, koji se široko koristi u elektronici, građevinarstvu i industrijskoj opremi.
Ministar trgovine Hauard Lutnik rekao je u intervjuu za CNBC da očekuje da će carine na bakar biti uvedene već krajem ovog mjeseca ili početkom avgusta.
Terminske cijene bakra na berzi u Njujorku porasle su za 13 odsto, na 5,69 dolara po funti, što je najviša cijena zatvaranja ikada zabilježena i najveći dnevni skok u istoriji, prema podacima kompanije FactSet. Cijene bakra na Londonskoj berzi metala (LME) pale su tokom azijskih sati trgovanja, ali su kasnije smanjile gubitke.
„Naše očekivanje je da će zvanična potvrda stope od 50 odsto uslijediti u roku od nekoliko sedmica, a primjena u roku od 30 dana“, naveli su analitičari banke Citi.
„Smatramo da je ovo prekretnica za tržište bakra u 2025. godini, jer bi najavljeno uvođenje carina moglo naglo zatvoriti prostor za dalji značajan izvoz bakra u SAD – moguće sve do kraja 2025. godine“, dodali su.
Cijene bakra u Njujorku dostigle su „neviđenu“ premiju od 25 odsto u odnosu na terminske ugovore na Londonskoj berzi metala, rekao je Danijel Hajnz, viši strateg za robu u ANZ banci, u bilješci klijentima.
Čile je daleko najveći dobavljač rafinisanog bakra Sjedinjenim Državama, s oko 70 odsto uvoza u dolarima – slijede ga Kanada i Peru, prema carinskim podacima koje je prikupio Trade Data Monitor.
Predsjednica čileanskog industrijskog poslovnog udruženja Rosario Navarro upozorila je da bi carine do 50 odsto mogle izazvati „ozbiljno pogoršanje“ trgovinskih uslova za tu zemlju.
Pjer Graton, predsjednik Kanadskog rudarskog udruženja, rekao je da se milijarde dolara vrijedna energetska infrastruktura, poput bakarnih cijevi, izvoze u SAD kao dio integrisanog sjevernoameričkog industrijskog lanca.
Dodao je da SAD nemaju dovoljno kapaciteta za rafinisanje bakra ili topionice, te da se oslanjaju na kanadski uvoz metala, naglašavajući da bi tako visoke carinske stope „naškodile američkoj proizvodnji“.
Analitičari JPMorgana istakli su da će „tržište biti iznenađeno“ visinom predložene carine, dodajući da je ta banka prethodno prognozirala carinsku stopu od 25 odsto na uvoz rafinisanog bakra.
Predložene carine dolaze dan nakon što je Tramp poslao pisma 14 trgovinskih partnera, uključujući Japan i Južnu Koreju, prijeteći visokim carinama ako ne postignu trgovinski sporazum do 1. avgusta.
Predsjednik je u srijedu najavio da će objaviti nova pisma, navodeći na mreži Truth Social kasno u utorak: „Sjutra ujutru objavićemo najmanje sedam zemalja koje se tiču trgovine, a dodatni broj zemalja biće objavljen popodne.“










