U Crnoj Gori je tokom prva tri mjeseca 2025. godine izdato svega 30 građevinskih dozvola i prijava radova, što predstavlja pad od čak 69,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku (Monstat).
Osim što je zabilježen oštar pad u broju izdatih dozvola, značajno je smanjen i broj stanova planiranih za izgradnju. Prema izdatim prijavama radova, u ovom periodu predviđena je izgradnja 117 stanova, ukupne površine 7.183 kvadratna metra, što je za 70,6 odsto manje nego u istom kvartalu 2024.
Ovi podaci ukazuju na ozbiljno usporavanje građevinske aktivnosti u zemlji, što je za Bankar potvrdio i Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Crne Gore. Kako navodi, riječ je o najnižem broju izdatih dozvola u posljednjih nekoliko godina.
– Smanjena aktivnost u prvom tromjesečju je uobičajena zbog novogodišnjih i božićnih praznika, ali je dodatno pogođena usljed stupanja na snagu novog zakonodavnog okvira. Novi Zakon o izgradnji objekata i Zakon o planiranju prostora, koji su počeli da važe 5. marta ove godine, unijeli su brojne novine i nepoznanice u proceduri, pa je potrebno određeno vrijeme da se i administracija i investitori prilagode – objašnjava Gujić.
Prema njegovim riječima, dodatni faktor koji je uticao na smanjenje interesovanja za gradnju je i nagli rast cijena nekretnina u prvom kvartalu.
– Mnogi investitori su zbog toga vjerovatno odlučili da sačekaju reakciju tržišta i provjere da li će postojati dovoljna tražnja pri ovako visokim cijenama – ističe Gujić, dodajući da vjeruje da ovo nije početak negativnog trenda, već privremeni zastoj i da će rezultati u drugom kvartalu biti bolji.
Monstat za sada objavljuje podatke o građevinskim dozvolama isključivo na nivou cijele države, pa nije poznato koje opštine su najaktivnije kada je riječ o izdavanju dozvola. Ipak, prema ocjeni struke, najviše se gradi u Podgorici, kao i u opštinama na primorju – Budva, Bar i Tivat. Nešto manja aktivnost bilježi se na sjeveru, dok je u centralnom regionu građevinska dinamika na najnižem nivou.
Iako se trenutni pokazatelji ne čine optimističnim, predstavnici građevinske industrije vjeruju da bi već u drugom kvartalu mogli stići signali oporavka, posebno ako se administrativne procedure stabilizuju, a tržište nekretnina prilagodi novim okolnostima.
Rekordi
Rekordna godina po izdatim dozvolama za stambenu gradnju ostala je 2017, kada je bilo 1.050 takvih rješenja za izgradnju 4.439 stanova, što je tri puta više nego u prošloj godini. U 2017. godini prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji iznosila je 1.100 eura, a prošle godine je bila duplo veća. U 2014, 2015. i 2016. godini odobravana je izgradnja po oko tri hiljade stanova godišnje. Prošle godine je ta brojka bila duplo manja, iako je cijena kvadrata za 70 do 80 odsto veća nego u periodu 2014-2017. godine.
Cijene
U prvom kvartalu ove godine prosječne cijene stanova u novogradnji na nivou države iznosile su 2.158 eura po metru kvadratnom. U Podgorici je prosječna cijena iznosila 2.066 eura, u primorskom regionu 2.328 eura, u centralnoj regiji 1.050 eura, dok je u sjevernoj regiji prosječna cijena bila 1.209 eura po metru kvadratnom. Cijene značajno variraju u zavisnosti od lokacije, kvaliteta gradnje i blizine mora ili centra grada. Na primjer, luksuzne nekretnine u Tivtu i Budvi dostižu cijene i veće od 4.000 eura po metru kvadratnom, dok su u centralnoj regiji cijene znatno niže. Prema podacima Monstata prosječna cijena stanova u Crnoj Gori u tekućoj godini porasla je 17 odsto, sa 1.844 eura po metru kvadratnom na 2.158 eura, u Podgorici je cijena porasla 14,1 odsto, sa 1.810 na 2.066 eura po metru kvadratnom, u primorskom regionu je prosječna cijena stanova uvećana 14,8 odsto, sa 2.028 na 2.328 eura po metru kvadratnom.
Najskuplji kvadrat u Crnoj Gori trenutno dostiže cijenu i do 13 hiljada eura, dok je jedan od najskupljih stanova, luksuzni penthaus u kompleksu Luštica Bay, prodat za više od tri miliona eura.
