Jedanaest komercijalnih banaka uplatile su ukupno po osnovu redovnog doprinosa u Sanacioni fond od njegovog osnivanja do danas 7,51 milion eura.
To je zvanično “Vijestima” saopšteno u Centralnoj banci (CBCG), iz koje su ukazali da je bankarski sistem visoko kapitalizovan i likvidan, te da ne postoji potreba da se koristi taj novac.
Novac iz Sanacionog fonda predviđen je, između ostalog, za pomoć bankama, ako se suoče s problemima u poslovanju.
Formiranje fonda je definisano Zakonom o sanaciji kreditnih institucija (banaka), čija je primjena, zajedno s novim Zakonom o kreditnim institucijama, počela 1. januara 2022. Ta dva zakona su usvojena u parlamentu krajem 2019. i tada je ostavljen rok od godinu za njihovu primjenu.
Primjena je, međutim, odgođena za još godinu zato što su se CBCG i komercijalne banke usmjerile na rješavanje problema koje je izazvala pandemija koronavirusa i na završetak projekta procjene imovine banaka (AQR).
Prema zakonu, u Sanacionom fondu mora biti novac u vrijednosti od jedan odsto garantovanih depozita, i to u periodu od deset godina (do 31.7.2031.). Novac banke uplaćuju jednom godišnje.
Za ovu godinu uplata 2,26 miliona
“Za uplatu u 2025. godini, CBCG je obračunala 2,26 miliona eura. Banke su dužne da redovni doprinos za tekuću godinu uplate do 30.06.2025. godine”, kazao je direktor Direkcije za sanaciju kreditnih institucija u CBCG Luka Gojnić.
"/>“Vijesti su pitale, prema trenutnom stanju depozita u bankama, koliko novca još banke treba da uplate da bi se dostigao zakonski limit za Sanacioni fond.
“U skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija, ciljani nivo sredstava u Sanacionom fondu iznosi najmanje 1% iznosa garantovanih depozita svih kreditnih institucija, po stanju utvrđenom na bazi godišnjih revidiranih finansijskih iskaza za prethodnu godinu. U konkretnom slučaju, ciljani iznos sredstava koji je potrebno prikupiti u periodu od 10 godina od stupanja ovog zakona na snagu, odnosno do 31. 7. 2031. godine, iznosi 1% garantovanih depozita. U skladu sa podacima objavljenim u godišnjem izvještaju o radu Fonda za zaštitu depozita, garantovani depoziti na 31. 12. 2024. godine su iznosili 2.259.905.000 eura. Pod pretpostavkom da dinamika prikupljanja sredstava namijenjenih garantovanom depozitu ostane nepromijenjena, ukupan iznos sredstava koji treba da bude prikupljen u Sanacioni fond do 31. 7. 2031. godine, trebalo bi da iznosi 22,6 miliona eura. Ako dođe do promjene iznosa garantovanih depozita, mijenjaće se i potrebni iznos za Sanacioni fond, radi dostizanja ciljanog iznosa propisanog Zakonom o sanaciji kreditnih institucija”, pojasnio je Gojnić.
Prema njegovim riječima, Sanacioni fond se koristi isključivo u skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija, i to u slučaju kada postoji opravdana potreba za sprovođenjem sanacionih mjera nad bankom za koju je utvrđeno da propada ili je vjerovatno da će propasti, a da pritom nije moguće ostvariti ciljeve sanacije kroz standardne postupke kao što je stečaj, bez ugrožavanja finansijske stabilnosti i zaštite javnog interesa.
“Sanacioni fond predstavlja tzv. drugu liniju zaštite unutar šireg okvira za očuvanje finansijske stabilnosti, koji se temelji na snažnoj i kontinuiranoj nadzornoj funkciji, kao i preventivnim mehanizmima. Među ključnim elementima ovog pristupa su sanacioni planovi koje CBCG redovno izrađuje i ažurira za svaku pojedinačnu banku. Ovi planovi su strateški dokument koji unaprijed definiše instrumente, korake i modalitete sanacije koje je moguće primijeniti ako nastupi situacija iz člana 34 Zakona – tj. ako se ocijeni da banka propada ili je vjerovatno da će propasti, te da je sanacija u javnom interesu. U ovom trenutku, bankarski sistem Crne Gore je kapitalno snažan i visoko likvidan, te ne postoji objektivna potreba za aktivacijom Sanacionog fonda. Međutim, ako bi došlo do pogoršanja finansijskog stanja kod jedne ili više kreditnih institucija, CBCG bi, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, razmotrila mogućnosti i modalitete korišćenja sredstava fonda, kako bi se osigurala stabilnost sistema i zaštitio javni interes”, pojasnio je Gojnić.
On je naveo da korišćenje novca Sanacionog fonda zavisi od procjene ispunjenosti uslova iz člana 34 Zakona (da banka propada ili je vjerovatno da će propasti) ocjene da je sprovođenje sanacije u javnom interesu, nedostupnosti alternativnih mjera koje bi omogućile uredan izlazak sa tržišta bez štete po stabilnost sistema i mogućnosti da se putem fonda podrži primjena odgovarajućih sanacionih instrumenata (umanjenje obaveza, konverzija, prodaja djelova banke, prenos na privremenu instituciju itd).
(Opširnije u Vijestima)
