Iz Vladinog Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala izbrisani su članovi kojima je između ostalog bilo predviđeno zabranjivanje objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti kojima se država zadužuje, kao i drugih podataka od momenta pripreme do zaključenja emisije čije bi objavljivanje ,,moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti“.
Predviđena zabrana, od koje se juče odustalo, odnosila se na objavljivanje u medijima i na javnim skupovima. Bilo je priprijećeno i kaznama za medije od 5.000 do 40.000 eura, odgovornim licima u medijima u istom iznosu, a fizičkim licima od 1.000 do 5.000 eura.
Amandmani
Članovi o zabrani izvještavanja o zaduženjima države izbrisani su iz predloženog zakonskog rješenja nakon što je Ministarstvo finansija juče na sjednici Odbora za ekonomiju prihvatilo amandmane poslanice CIVIS-a Maje Vučelić koji su postali sastavni dio Prijedloga zakona. Ovo je urađeno nakon konsultacija sa Evropskom komisijom.
– Ministarstvo finansija je saglasno sa privremenim brisanjem navedenih članova i u saradnji sa nadležnim generalnim direktoratima Evropske komisije rješavanje ovog pitanja ponovo će otvoriti kada bude razmatranje zatvaranja Poglavlja 9 i kada se bude radilo na usklađivanju zakona o tržištu kapitala sa evropskim direktivama kojima je uređeno ovo pitanje – kazala je juče na sjednici Odbora za ekonomiju generalna direktorica Direktorata za javni dug u Ministarstvu finansija Andrijana Ulić-Radović.
Finansijski stručnjak i dobar poznavalac domaćeg i međunarodnog tržišta kapitala je ranije za Pobjedu ocijenio da pokušaj ograničavanja iznošenja javnih informacija i stručnih analiza na osnovu javno dostupnih informacija predstavlja, pored osnovnih načela ograničavanja govora, vid uvođenja netransparentnog obavljanja javnih funkcija bez mogućnosti dobijanja objektivnih informacija od stručne javnosti
– Teza da se kroz objavljivanje i prenošenje javnih informacija može napraviti loša situacija na međunarodnom tržištu neargumentovana je i realno nemoguća. Na cijenu zaduženja utiču mnogi uslovi, trenutna situacija na tržištu, kreditni rejting emitenta i ostalo, pa stručno mišljenje o cijeni instrumenta ne može imati toliki uticaj na krajnju cijenu koju će platiti inostrani investitori – istakao je ranije sagovornik naše redakcije.
On je naveo da finansijski analitičari i investicioni savjetnici u svakodnevnom poslu objavljuju procjene vrijednosti finansijskih instrumenata sa očekivanjima u pogledu njihove buduće cijene.
Pobjedin sagovornik je ranije podsjetio da su na tržištu svakodnevno dostupne procjene vrijednosti naših državnih obveznica koje su uradili analitičari širom svijeta pa se, kakao je kazao, postavlja pitanje da li će Ministarstvo finansija krivično i prekršajno goniti sve one koji budu pisali nešto o potencijalnoj cijeni našeg duga.
Martovska emisija
Ministarstvo finansija je 25. marta ove godine realizovalo emisiju državnih obveznica u iznosu od 850 miliona eura, s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.
Iz resora na čijem je čelu Novica Vuković tada je saopšteno da je to niže od pojedinih kamata koje obezbjeđuju zemlje u opsegu investicionog kreditnog rejtinga i punopravne članice Evropske unije.
– Pokazalo se da je veliko povjerenje investitora u Crnu Goru. Uspjeli smo da po najpovoljnijim mogućim uslovima obezbijedimo novac na međunarodnom tržištu, da bi država vratila stare pozajmice od više od 800 miliona eura, koje ovoj vladi stižu na naplatu do kraja 2025. godine – kazao je tada Vuković.
Iz Ministarstva su ranije saopštili da je ta cijena zaduživanja za skoro cijeli procentni poen konkurentnija od prošlogodišnjeg zaduženja ,,čime se daje priznanje napretku koji je 44. vlada ostvarila, koje je, između ostalog, priznato od rejting agencija koje su povećale kreditni rejting sredinom prošle godine“.
– Ne zadužujemo se zbog tekuće potrošnje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu stvorene u mandatu ovog ministarstva i Vlade, čime štitimo fiskalnu stabilnost države i budžet svih građana. Pored toga, sve redovne budžetske obaveze, poput plata, penzija i socijalnih davanja, finansiramo iz tekućih prihoda, a pritom smo dodatno povećali i plate i penzije – i to bez zaduživanja – poručio je ranije Vuković.
Navedeno je da je cijeli postupak sproveden po zakonu i međunarodnim standardima i omogućava Vladi da uredno izmiruje obaveze države iz prošlosti, prvenstveno otplatu ranijih dugova koji ove godine dospijevaju u ukupnom iznosu od 820 miliona eura.
Saopšteno je da je ta emisija sprovedena u skladu sa Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu, koje je usvojila Skupština, a prema kojoj se država može zadužiti do 1,4 milijarde eura za refinansiranje obaveza, kapitalne investicije i fiskalnu rezervu.
– Na osnovu detaljnih analiza tržišta, sprovedenih u saradnji s renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama, ocijenjeno je da su trenutni uslovi na tržištu bili izuzetno povoljni. Zainteresovanost investitora bila je tri puta veća u odnosu na planirani iznos emisije – istakli su krajem marta iz Ministarstva.
Dodali su da je proces emisije obveznica sproveden i uz poštovanje svih međunarodnih standarda, uključujući izradu Prospekta – dokumenta koji detaljno odslikava političku, ekonomsku i društvenu stabilnost Crne Gore.
– Nakon cjelokupnog procesa, Ministarstvo finansija je 25. marta u devet sati izašlo na tržište, u trenutku kada su uslovi bili optimalni – rekli su ranije iz Ministarstva.
Podsjećamo da se Crna Gora, u mandatu aktuelne vlade, u martu prošle godine, emitovanjem državnih obveznica na međunarodnom tržištu zadužila 750 miliona dolara, odnosno za 687 miliona eura, na sedam godina.
(Pobjeda)
