Addiko banka AD Podgorica je u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i u partnerstvu sa kompanijom Mastercard u Podgorici upriličila Addiko SMEvolution konferenciju, koja je okupila predstavnike malih i srednjih preduzeća, institucija i relevantnih partnera, s ciljem razmjene znanja i rješenja koja podržavaju održiv rast i razvoj poslovanja.

Riječ je o konferenciji koja kroz aktuelne teme digitalne transformacije, inovacija i „zelene“ tranzicije stavlja fokus na primjenu konkretnih alata i finansijskih mehanizama, uz posebne pogodnosti za učesnike.

Na početku događaja prisutne je pozdravila Danijela Vuksanović, članica Upravnog odbora Addiko Bank AD Podgorica koja je ukazala na važnost srednjih i malih preduzeća kako za ekonomiju Crne Gore, tako i šire.

„U Crnoj Gori, ovaj sektor čini preko 99% svih registrovanih kompanija, zapošljava oko 75% ukupne radne snage, i generiše značajan dio dodatne vrijednosti u ekonomiji. MSP su pokretači razvoja, zapošljavanja, inovacija i međunarodnog pozicioniranja domaće privrede – ne samo na tržištima Zapadnog Balkana, već i na tržištima EU. Međutim, njihov dalji rast zavisi od više faktora – pristupa finansiranju, digitalizacije, ekološke usklađenosti, edukacije i, naravno, institucionalne podrške. Zato je cilj ove konferencije da pokrenemo dijalog, razmijenimo znanja i zajedno postavimo temelje za održiv i snažniji razvoj ovog sektora,“ ispričala je Vuksanović.

Istakla je da su ključne oblasti kojima se današnja konferencija bavi pristup finansiranju, digitalizacija i tehnološka modernizacija, prilagođavanje ESG standardima, edukacija i umrežavanje, uklanjanje administrativnih barijera i dijalog sa donosiocima odluka.

„Naša ambicija kao Addiko banke jeste da postanemo najbolja specijalizovana banka za mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori. To nije samo deklaracija – to je naš operativni pravac. I upravo zato danas pokrećemo ovu konferenciju. Zajedno gradimo biznis budućnosti – i danas krećemo od najvažnijeg: malih i srednjih preduzeća,“ kazala je Vuksanović.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić istakla je na značaj teme današnje konferencij za razvoj ekonomije, te ukazala na brojne izazove sa kojima se mala i srednja preduzeća susreću i koji u velikoj mjeri determinišu njihovu konkurentnost i održivost.

„Najnovije istraživanje Privredne komore Crne Gore pokazuje da prosječna ocjena poslovnog ambijenta iz ugla malih i srednjih preduzeća iznosi svega 2.47, na skali od 5. To je poruka da postoji potreba za unapređenjem. Mala i srednja preduzeća očekuju da dođe do smanjenja sive ekonomije, fiskalnog rasterećenja, ubrzanog procesa digitalizacije, uvođenja stabilnog zakonodavnog okvira, obezbjeđenja dostupnog i povoljnog finansiranja, reforme obrazovanja, osnaživanja domaće radne snage kroz reformisane obrazovne politike i programe zadržavanja mladih.

Drakić je skrenula pažnju na na važnost unapređenja finansijske pismenosti među malim i srednjim preduzećima.

„To je važan faktor za jačanje njihove konkurentskih sposobnosti, koji im pomaže da izgrade otpornost i oslobode svoj potencijal za rast i profitabilnost, naročito u neizvjesnim vremenima. Zato je važno ulagati u edukaciju preduzetnika, kroz obuke, mentorstva, digitalne platforme i saradnju sa finansijskim institucijama, jer  finansijska znanja moraju biti dostupna i primjenjiva, kako bi se dobro planiralo i investiralo. Pored finansijske pismenosti, poreska politika je još jedan važan faktor rasta malih i srednjih preduzeća. Transparentnost, jednostavnost i predvidivost poreskih pravila su od suštinskog značaja za dalji razvoj ovog sektora. U tom smislu, treba raditi na digitalizaciji, smanjenju birokratije i uvođenju povoljnih poreskih podsticaja,” ispričala je predsjednica PKCG.

Na prvom panelu bilo je riječi o finansijskoj pismenosti i poreskoj politici kao osnovi rasta sektora MSP.

Sava Laketić, vršilac dužnosti direktora Poreske uprave kao govornik na panelu je skrenuo pažnju na veliku reformu na kojoj radi Poreska uprava.

“Reforma je počela 2018. potpisivanjem Ugovora o zajmu sa Svjetskom bankom. Jedan veliki stub tog razvoja je elektronska fiskalizacija, u ovim godinama za nama radili smo na zamjeni svih sistema na kojima trenutno radi Poreska uprava. Zamjenom sistema digitalizujemo sve postojeće usluge Poreske uprave, sve od momenta registracije do plaćanja poreskih obaveza čime ćemo dodatno pomoći mikro, malim i srednjim preduzećima da brže, lakše i efikasnije izvršavaju svoje poreske obaveze. S druge strane ti alati nam omogućavaju da se na efikasniji način borimo protiv nelojalne konkurencije što mislim da je jedan od većih problema upravo u ovom dijelu biznisa mikro, malih i srednjih preduzeća,” istakao je Laketić.

"/>

Navodi  da Poreska uprava trenutno radi i na edukaciji poreskih obveznika.

“Planiramo uvođenje novog kontakt centra u okviru sektora za usluge i regitraciju, samim tim ćemo unaprijediti komunikaciju sa poreskim obveznicima. Planiramo i uvođenje čet bota koji će biti dostupan najkasnije od prvog januara 2026,”  najavio je Laketić.

Anita Radulović, osnivač i vlasnica RACC doo Bar govorila je o značaju računovodstvenog servisa kao jedne od bitnih karika u razvoju malih i srednjih pravnih lica.

“Mi predstavljamo prvu, ako ne i jedinu podršku privrednicima u cjelokupnom ciklusu razvoja, odnosno njihovog životnog vijeka. Barijere počinju već na samom početku. Veliki broj preduzeća se svakodnevno osniva, a krenu u biznis sa nejasnom vizijom. Postoje podaci koliko preduzeća već u prva dva mjeseca napravi ozbiljne prekršaje – neprijavljivanjem direktora, prilikom predaje prvih poreskih prijava, ne zato što to svjesno rade, nego iz neznanja. Zato je jako bitna edukacija od samog početka kretanja u biznis, a onda kroz čitav životni vijek preduzeća. Jako je bitno da se u cijelom ciklusu svi udružimo i da damo prave informacije da ne bi bilo skretanja sa puta. Koliko god je prisutna informacija, čini mi se da je znanje stavljeno po strain i dalje. I dalje ne čitamo dovoljno duboko sve te informacije,”  navela je Radulović.

Boris Đurović, izvršni direktor UNIQA životnog osiguranja istakao je da statistika pokazuje da mala i srednja preduzeća u prethodnom periodu nisu prepoznala osiguranja kao nešto što je ključan segmenat poslovanja, već ih doživljavaju kao administrativnu prepreku za dobijanje saglasnosti za početak obavljanja djelatnosti.

„Mislim da bi mala i srednja preduzeća trebala posmatrati osiguranje kao jedan benefit, a ne nikako kao trošak ili administrativnu prepreku za obavljanje djelatnosti. Uloga osiguranja može biti višestruka u očuvanju poslovanja malih i srednjih preduzeća zato što kod pojedinih vrsta djelatnosti mala i srednja preduzeća  kupuju rizike kojima su izloženi. Ti rizici su razni – od prirodnih katastrofa, zemljotresa, požara, uništenja zaliha i slično.

Nastankom takvog slučaja poslovanje može biti ugroženo i u najgorim slučajevima uništeno. Kupovinom pokrića rizika i osiguranja mala i srednja preduzeća se mogu osigurati od takvih neželjenih slučajeva. Mala i srednja preduzeća trenutno se izlažu zaključenjima osiguranja samo za ono što je neophodno. Onog momenta kada dođete na teren dobrovoljnih osiguranja situacija je komplikovanija za srednja i mala preduzeća koja su na početku razvoja,” ispričao je Đurović.

Nikola Bošković, direktor odjeljenja za upravljanje kreditnim rizikom Addiko banke istakao je da biraju klijente koji su po parametrima dovoljno dobri da bi procijenili budućnost urednog plaćanja.

„Kada zaključite bilans, mi te parametre koje vidimo u vašim bilansima koristimo za odluke šta može, a šta ne može biti finansirano, da li to ima smisla, da li je vaša kompanija sezonskog karaktera… Komunikacija je jako bitan faktor jer znam da mikro i mala preduzeća pate sa tim. Imajte naviku da makar računovođi objasnite šta su trendovi u vašim bilansima iz godine u godinu jer kada uđete u procese kreditiranja analitičari rizika će vidjeti trend bio on pozitivan ili negativan,” ispričao je Bošković.