Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena unaprijediće kvalitet života građana i osigurati efikasniji i produktivniji rad, tvrdi crnogorski premijer Milojko Spajić, dok poslodavci upozoravaju da bi takva jednostrana i izolovana mjera, bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, dovela do pada ekonomske aktivnosti i dodatno finansijski opteretila poslodavce i javne finansije. Spajić je juče kazao da je Vlada blizu rješenja u vezi sa uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena.
-Nakon opsežnih razmatranja kako da pronađemo model kojim bi bili zadovoljni i sindikati i poslodavci, možemo konstatovati da smo blizu rješenja u vezi sa uvođenjem sedmočasovnog radnog vremena rekao je Spajić.
On je najavio da će početkom naredne sedmice ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić rukovoditi razgovorima u okviru socijalnog dijaloga sa predstavnicima sindikata i poslodavaca, gdje će se iskristalisati finalna verzija ove reforme, koja će se, kako je naglasio, sprovesti isključivo uz punu saglasnost socijalnih partnera. On je ocijenio da se radi o jednoj od najvećih reformi u oblasti rada, koja za cilj ima unapređenje kvaliteta života građana i više vremena za porodice, ali i efikasniji i produktivniji rad.
Nakon Spajićeve najave, iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) poručili su da ne osporavaju potrebu za unapređenjem radnih uslova i većom fleksibilnošću, ali ukazuju na neophodnost realnog sagledavanja kapaciteta naše ekonomije, objektivnih prepreka za njen dalji razvoj i postojanja prostora da se privrednici dodatno opterećuju.
-Iako ideja o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena može izgledati kao korak ka unapređenju kvaliteta uslova rada, pozivamo ukupnu javnost, a naročito donosioce odluka, da sagledamo širu ekonomsku i društvenu sliku kada razgovaramo o ovom pitanju i sličnim pitanjima. Crnogorska ekonomija se već suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, niskim nivoom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima koji ograničavaju njen razvoj. U takvom kontekstu, jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broj radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imaće suprotne efekte od onih koji se žele postići pad ekonomske aktivnosti, dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca i javnih finansija saopšteno je iz UPCG.
Napominju i da faktički rad kraći od 40 časova nedjeljno, odnosno osam sati dnevno, nije nepoznanica za tržište rada u Crnoj Gori, te da je on, kao i rad od kuće, sve češće rezultat dogovora zaposlenih i poslodavaca kada se ocijeni da takav režim može funkcionisati i davati željene rezultate.
-Stoga vjerujemo da ovaj trend treba njegovati i afirmisati, ali ne kao obavezu, već kao opciju, koja, uz niz drugih, zaposlenima i poslodavcima stoji na raspolaganju poručili su iz UPCG.
U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) podržavaju inicijativu za uvođenje sedmočasovnog radnog vremena za sve one djelatnosti u kojima je skraćenje radnog vremena moguće. To je u skladu sa jednim od zahtjeva sadržanih u njihovoj Rezoluciji o dostoj anstvenim uslovima rada, usvojenoj 1. novembra 2022. godine, znatno prije nego što je ova tema uopšte bila u javnom diskursu. Kako nam je nezvanično potvrđeno, do danas nije vođen socijalni dijalog na ovu temu.Ukoliko se sedmočasovno radno vrijeme uvede za sudije, tužioce, policajce, vojnike, inspektore, zaposlene u prosvjeti i zdravstvu i za sve one u državnim i opštinskim organima čije radno vrijeme po prirodi posla često traje duže, svaki prekovremeni sat skupo će koštati poreske obveznike, upozorava podgorički advokat Nebojša Asanović.
-Znate li onda koliko će taj prekovremeni sat sada preko sedmog sata dnevno morati da im se plati, a koji im se sad ili do sada ne plaća, a na tolike njihove za naš standard i u odnosu na plate u privredi visoke plate, a vjerovatno ili sigurno će biti još i veće i za svaki sat još preko toga, a po prirodi njihovog posla moraju raditi i duže i prekovremeno konstatovao je Asanović.
(Opširnije u DAN-u)
