MMF-a je pozvao Sjedinjene Američke Države (SAD) da smanje svoj fiskalni deficit i uhvate se u koštac s “stalno rastućim” teretom duga u vrijeme sve veće zabrinutosti zbog planova predsjednika Donalda Trumpa o opsežnim poreskim olakšicama.
„Američki fiskalni deficiti su preveliki i treba ih smanjiti“, izjavila je ove sedmice za Financial Times Gita Gopinath, prva zamjenica generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda.
Takođe je upozorila da je najveća svjetska ekonomija i dalje pogođena „vrlo povišenom“ neizvjesnošću trgovinske politike, uprkos „pozitivnim pomacima“, poput smanjenja carina Kini od strane Trumpove administracije.
Njeni komentari uslijedili su nakon što je rejting agencija Moody’s oduzela SAD-u posljednji preostali savršeni trostruki A kreditni rejting zbog zabrinutosti u vezi s rastućim javnim dugom. Trumpov prijedlog da produži poreske olakšice iz 2017. godine dodatno je pojačao te brige i izazvao nelagodu među investitorima.
Administracija tvrdi da će se poreski rezovi – u kombinaciji s deregulacijom – isplatiti kroz viši privredni rast, ali ni Moody’s ni finansijska tržišta nisu uvjereni. Rejting agencija je prošle sedmice saopštila da će predloženi zakon, koji Trump naziva „velikim, prekrasnim zakonom“, povećati američki deficit sa 6,4 posto prošle godine na nešto manje od 9 posto do 2035.
Ministar finansija Scott Bessent izjavio je u nedjelju za NBC da je snižavanje Moody’sovog rejtinga „pokazatelj koji kasni“, okrivljujući administraciju Joea Bidena za trenutnu fiskalnu situaciju. Dodao je da je administracija „posvećena smanjenju potrošnje i podsticanju ekonomskog rasta“. Ranije je naveo da će deficit biti smanjen na 3 posto do kraja Trumpovog mandata.
Ipak, Gopinath je istakla da se omjer duga SAD-a i BDP-a „kontinuirano povećava“, dodavši: „Trebalo bi da imamo fiskalnu politiku u SAD-u koja je usklađena sa smanjenjem duga u odnosu na BDP tokom vremena.“ Prema podacima Kongresnog budžetskog ureda, dug savezne vlade u vlasništvu javnosti iznosio je 98 posto BDP-a u fiskalnoj 2024. godini, u poređenju sa 73 posto prije deset godina.
Iako je MMF prošlog mjeseca izjavio da očekuje pad američkog fiskalnog deficita ove godine zahvaljujući rastu prihoda od carina, te projekcije ne uzimaju u obzir novi Trumpov poreski zakon, koji se trenutno razmatra u Kongresu. Gopinath je dodala da je Bessent bio u pravu kada je uputio „jasan poziv“ na smanjenje fiskalnih deficita.
Trump vrši pritisak na republikance u Predstavničkom domu, gdje imaju tijesnu većinu, da podrže zakon, upozoravajući da bi u suprotnom porasli poreski troškovi za glasače.
Zabrinutost zbog deficita i sniženje kreditnog rejtinga negativno su uticali na dolar i pritisnuli cijene, dok su prinosi na državne obveznice porasli. Prinos na 30-godišnje obveznice u ponedjeljak je porastao na 5,04 posto – najviši nivo od 2023. godine.
Veći deficit znači da će vlada morati da emituje više obveznica upravo u trenutku kada strani i domaći investitori sve više dovode u pitanje stabilnost američkog tržišta.
MMF je u aprilu smanjio prognozu rasta SAD-a za skoro jedan procentni poen – na 1,8 posto u 2025. godini – dok je globalna prognoza smanjena na 2,8 posto, uključujući i procijenjeni uticaj Trumpovih tarifa.
