Između 2015. i 2024. godine, cijene nekretnina u EU porasle su za 53%, a u pojedinim državama troškovi su se čak utrostručili.
Viši troškovi gradnje, kamatne stope na stambene kredite, ograničena ponuda i porast kupovine stanova kao investicije doveli su do nevjerovatnih nivoa cijena u određenim članicama EU, prenosi Euronews.
Mađarska je zabilježila najveći rast – stanovi su sada tri puta skuplji nego 2015. godine. Danas stan u glavnom gradu, Budimpešti, prosječno košta između 250.000 i 1,5 miliona eura, piše Seebiz.
Slijedi Island, gdje su cijene otprilike 2,5 puta više nego 2015. godine. U glavnoj regiji, Rejkjaviku i šest okolnih opština, stanovi su najskuplji, s prosječnom kupoprodajnom cijenom oko 558.000 eura.
Prema podacima Centralne banke Islanda, kako se ponuda povećava, a tražnja slabi, rast cijena nekretnina se usporava, iako je godišnja inflacija cijena stanova u martu i dalje iznosila 8%.
U ostatku Evrope takođe je zabilježen značajan rast cijena nekretnina u posljednjih devet godina. Litvanija, Portugal, Češka, Bugarska, Estonija i Poljska bilježe više nego dvostruko povećanje cijena.
Na dnu liste je Finska, gdje cijene nekretnina nisu znatno više nego prije skoro deset godina. Ipak, postoje velike razlike u cijenama stanova između seoskih krajeva i, na primjer, Helsinkija.
Prema nedavnom izvještaju Global Property Guide-a, pad finskog tržišta nekretnina, koji je počeo 2021. i donio godišnji pad cijena od 14%, vjerovatno je dostigao dno.
Očekuje se da će ekonomski oporavak podstaći postepeni rast cijena nekretnina, naročito novoizgrađenih, dok će cijene polovnih stanova porasti tek marginalno – između 1 i 3% tokom ove godine. Polovni stanovi u prosjeku koštaju 4.612 eura po kvadratnom metru, što znači da stan od 75 m² vrijedi oko 345.900 eura, dok je u Helsinkiju taj iznos bliži 400.000–500.000 eura.
Eurostat nema podatke o cijenama nekretnina u Grčkoj, ali prema Indeksu stambenih nekretnina Centralne banke Grčke, cijene u gradskim zonama tek su neznatno iznad nivoa iz 2008.
