SAD i Kina dogovorili su značajno smanjenje carina na međusobnu robu na razdoblje od 90 dana, nakon pregovora održanih prošlog vikenda.

Na obraćanju medijima u ponedjeljak ujutro američki ministar finansija Skot Besent rekao je da je kao zaključak dvodnevnih pregovora s kineskom trgovinskom delegacijom u Švajcarskoj dogovoreno dramatično snižavanje carinskih stopa. “Obje strane će sniziti stope za 115 procentnih poena,” rekao je Besent.

Takođe je dogovorena i odgoda primjene novih carina između te dvije zemlje na 90 dana.

Američka vlada je pod novim predsjednikom Trampom nakon njegovog stupanja na dužnost u januaru u nekoliko navrata uvela povećanja stopa za sav uvoz iz Kine, koje su na kraju u aprilu dostigle dodatnih 145 odsto, dok je Peking kao odgovor uveo carinu od 125 odsto na američku robu. Ovim dogovorom stope se spuštaju na 30, odnosno 10 odsto, prenose Financije. hr.

Istovremeno, na stranici Bijele kuće objavljeno je zajedničko saopštenje kineske i američke strane, u kojem se potvrđuje dogovor, te navodi da će Vašington i Peking “nastaviti dalje u duhu obostranog otvaranja, nastavka komunikacije, saradnje i uzajamnog poštovanja.”

U nastavku konferencije za medije Besent je govorio o Švajcarskoj koja je u Ženevi ugostila pregovore, i rekao da se ta zemlja sada “pomjerila naprijed u redu” za nove trgovinske sporazume, no da je Evropska unija u tome bila “mnogo sporija.” SAD je prošle sedmice dogovorio ograničeni trgovinski sporazum s Velikom Britanijom, po kojem će se za većinu britanske robe i dalje plaćati uvozni namet od 10 odsto.

Američka vlada računa da se spuštanje nameta za 115 procentnih poena odnosi samo na “recipročne” stope koje je predsjednik Tramp objavio početkom aprila, tako da Besent tvrdi da je stopa na obje strane 10 odsto. No, dogovor ne važi za ranije Trampovo povećanje iz februara od 20 odsto na uvoz kineske robe, koje je opravdao navodnom krizom oko droge fentanila i uvoza hemikalija za izradu iste.

Dogovor se takođe ne odnosi na sektorske carine koje je Tramp takođe uveo, na primjer sav uvoz čelika, aluminijuma, ili automobila, bez obzira na zemlju porijekla.

Besent je u komentaru dogovora s Pekingom rekao da je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i multilateralno odlučivanje o globalnoj trgovini trebalo dovesti do snižavanja carina za sve u svijetu, no da se zatim dogodilo da razne zemlje uvode “necarinske barijere” koje zatim blokiraju američki izvoz, vode do velikog američkog deficita robne razmjene, kao i preseljenja proizvodnje iz SAD-a u druge zemlje s jeftinijom radnom snagom, poput Kine, Meksika ili jugoistočne Azije.

Pregovarači SAD-a i Kine u nedjelju su “u pozitivnom tonu” završili velike dvodnevne trgovinske pregovore koji su trajali cijeli vikend. Američki zvaničnici su rekli da je postignut dogovor o smanjenju američkog deficita s Kinom, dok su kineski pregovarači rekli da je postignut “važan konsenzus” i dodali da je dogovoreno pokretanje i novog foruma na kojem bi dvije strane učestvovale u dijalogu o trgovinskim pitanjima.

U nedjelju nijedna strana nije objavila detalje dogovora postignutog u švajcarskoj Ženevi. Kineski vicepremijer He Lifeng najavio je tek da će u ponedjeljak tokom dana biti objavljeno zajedničko saopštenje, u kojem bi moglo biti više informacija. Kineski pomoćnik ministra trgovine Li Čenggang rekao je da će u njemu biti “dobre vijesti za cijeli svijet.”

Finansijska tržišta željno su iščekivala zatopljavanje odnosa i snižavanje tenzija u američko-kineskom trgovinskom ratu koji je već doveo do poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, gubitaka radnih mjesta, kao i rasta veleprodajnih cijena.

Američki predstavnik za trgovinu Džejmson Grir je u nedjelju pregovore opisao kao “dogovor koji smo postigli s našim kineskim partnerima” koji bi trebalo da pomogne da se smanji američki trgovinski deficit koji ukupno iznosi oko 1,2 biliona američkih dolara godišnje. “Bila su to vrlo konstruktivna dva dana. Važno je shvatiti koliko smo brzo uspjeli postići dogovor, jer to pokazuje da možda naša razilaženja nisu bila toliko velika koliko su možda svi mislili,” rekao je tada Grir.

Grir, koji je glavni predstavnik američke vlade zadužen za međunarodne trgovinske pregovore, opisao je kineske zvaničnike kao “tvrde pregovarače.” Kineski vicepremijer He je u razgovoru s novinarima u prostorijama kineske misije pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji rekao da su razgovori bili “otvoreni, duboki i konstruktivni,” dodavši da je u pregovorima “ostvaren značajan napredak i postignut važan konsenzus.”

He se takođe sastao sa šeficom WTO-a Ngozi Okonjo-Iwealom, koja je rekla da je raduje “pozitivan ishod” pregovora, te je pozvala obje zemlje da nastave sa smanjivanjem trgovinskih napetosti. WTO je prije nekoliko godina donio odluke kojima se osuđuju Trampove carine protiv Kine iz njegovog prvog mandata, no izricanje bilo kakvih sankcija u tim sporovima je zakočeno jer je žalbeno tijelo WTO-a paralizovano zbog toga što SAD uporno blokira izbor novih sudija u njemu.

Kina i SAD su u okviru ženevskih pregovora dogovorile i novi mehanizam bilateralnih konsultacija o trgovinskim i ekonomskim pitanjima. No, o detaljima tog mehanizma zasad se još uvijek ne zna mnogo.

Kina i SAD u posljednjih nekoliko decenija već imaju tradiciju osnivanja bilateralnih tijela za rješavanje trgovinskih sporova, a posljednja je bila Ekonomska radna grupa (EWG) koju je ministarka finansija Dženet Jelen u vrijeme predsjednika Džoa Bajdena osnovala s vicepremijerom Heom 2023. godine.

Ti forumi su omogućili da se otvoreno razgovara o problemima, no ipak nisu ništa ostvarili u pravcu cilja dosadašnjih američkih administracija da se kineski ekonomski model – zasnovan na izvozu i dominaciji države i državnih kompanija – transformiše u model potrošačke ekonomije sličniji zapadnim privredama.

Pregovori u Ženevi bili su prvi direktni kontakt američkih i kineskih zvaničnika otkako je Tramp stupio na dužnost u januaru i pokrenuo globalni trgovinski rat sa cijelim svijetom. Nakon što je krizu sa opasnom drogom fentanilom proglasio “vanrednom situacijom” za SAD, uveo je još u februaru dodatnu carinu od 20 odsto na svu robu porijeklom iz Kine. U aprilu je zatim dodao još 34 odsto carine koju opisuje kao “recipročnu” za kinesku robu, a kasnije je u prepirkama s Pekingom ta stopa narasla do 145 odsto.

To je dovelo do paralize američko-kineske robne razmjene, koja je donedavno vrijedila blizu 600 milijardi dolara godišnje. Kina je insistirala da bi za početak bilo kakvih razgovora SAD morao sniziti svoje carine.

Bijela kuća, usprkos mišljenju većine ekonomista, deficit robne razmjene s ostatkom svijeta opisuje kao “nacionalnu krizu,” a Grir je u Ženevi rekao da će novi sporazum pomoći SAD-u da se ta “kriza” ublaži. Američki deficit robne razmjene s Kinom se procjenjuje na oko 295 milijardi dolara.