Dok je povrtarska proizvodnja tokom 2024. godine doživjela drastičan pad – u nekim slučajevima i preko 60 odsto, kao na primijer kod paradajza, voćarstvo bilježi rekorde. Ipak, ukupna slika crnogorske poljoprivrede nije ohrabrujuća. Razloga je više. Osim što su klimatski uslovi bili nepovoljni, proizvođači se sve češće žale na nelojalnu konkurenciju iz uvoza, gdje se povrće iz drugih zemalja prodaje po znatno nižim cijenama. Domaći poljoprivrednici teško mogu da izdrže taj pritisak, pa mnogi odustaju od proizvodnje.
U 2024. godini zabilježen je izražen pad proizvodnje većine povrtarskih kultura u odnosu na prethodnu godinu. Kako se navodi u Izvješaju Ministarstva poljoprivrede o biljnoj proizvodnji za prošlu godinu, a koji je sačinjen na osnovu podataka Monstata, gotovo svi biljni usjevi bilježe smanjenje, osim krompira koji je jedini zabilježio rast.
Najveći pad proizvodnje zabilježen je kod paradajza, sa smanjenjem od gotovo 67%. Slična situacija je i kod paprike, gdje je proizvodnja opala za 56 procenata. Smanjena je i proizvodnja kupusa za 54 %, a propolovljena je i proizvodnja krastavca (-53,57%). Ništa nije bolja situacija nije ni kod dinje, čija je proizvodnja takođe prepolovljena 2024. godine u poređenju sa 2023. dok je proizvodnja pasulja smanjena za 41 %, a crnog luka za oko 13 procenata.
Zanimljivo je da su lubenice jedina kultura kod koje su požnjevene površine povećane za 28,13%. Ipak, ukupna proizvodnja je i pored toga pala za oko 41% što ukazuje na znatno manji prinos. Jedina kultura sa pozitivnim rezultatima je krompir – požnjevene površine porasle su za 6,64%, a ukupna proizvodnja za oko 17%.
Žitarice: Prepolovljena proizvodnja raži, sadi se više ovsa
U 2024. godini, proizvodnja žita pokazuje značajne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Dok je kod nekih kultura zabilježen rast površina, proizvodnja je opala, dok su kod drugih usjeva padovi bili prisutni u oba segmenta – površinama i prinosu.
Pšenica je pretrpjela pad i u površinama (-14%) i u proizvodnji (-11%), što ukazuje na smanjenje obima proizvodnje ove kulture. Još veći pad zabilježen je kod raži, gdje su požnjevene površine smanjene za 34%, a proizvodnja prepolovljana u odnosu na 2023. godinu.
S druge strane, ječam je zabilježio povećanje požnjevenih površina za 35%, ali je proizvodnja opala za oko 16%, što znači da je prinos pao iako je obradiva površina porasla.
Kod ovsa, zabilježen je izuzetan porast površina za 98,76%, što je gotovo dvostruko više nego prethodne godine, dok je proizvodnja porasla za 9,88%. Kukuruz za zrno je takođe zabilježio rast u površinama za gotovo 50%, a proizvodnja je povećana za 13%.
Proizvodnja voća u porastu, najveći rast kod maslina
U 2024. godini, proizvodnja voća u odnosu na prethodnu godinu pokazuje značajan rast kod većine voćnih kultura, dok je zabilježen pad kod breskvi. Najveći skok zabilježen je u proizvodnji maslina, koja je porasla za čak 214,26%, što ukazuje na izuzetne rezultate u ovoj grani proizvodnje.
Šljive su takođe zabilježile impresivan rast, sa povećanjem proizvodnje od 93%, što ukazuje na značajan porast u obimu proizvodnje ove voćne vrste. Proizvodnja jabuka porasla je za 41,42%, dok su kruške zabilježile povećanje od oko 54%.
S druge strane, breskve su zabilježile pad proizvodnje od 18,82%, što predstavlja negativan trend u ovoj oblasti. Ipak, ostale voćne vrste su pokazale veoma pozitivne rezultate, sa mandarinama koje su povećale proizvodnju za 47 %.
Pad proizvodnje povrća u Crnoj Gori u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu može se povezati s nekoliko ključnih faktora koji negativno utiču na domaću proizvodnju. Jedan od glavnih uzroka je povećani uvoz povrća, koji stvara snažnu konkurenciju domaćim proizvođačima, često po nižim cijenama. Uslijed toga, domaći proizvođači suočavaju se s izazovima u prodaji svojih proizvoda, što može dovesti do smanjenja obima proizvodnje i smanjenog interesa za uzgoj određenih kultura.
Osim toga, klimatske promjene i nepovoljne vremenske prilike dodatno utiču na prinos i kvalitet povrća, što je dovelo do smanjenja ukupnih prinosa.
Dodatno, nedovoljna podrška poljoprivredi, posebno u pogledu subvencija i podsticaja, može umanjiti konkurentnost domaćih proizvođača u odnosu na strane proizvode. To stvara potrebu za hitnom reformom poljoprivredne politike kako bi se obezbijedili bolji uslovi za proizvodnju, povećala konkurentnost i smanjio uvoz. Samo takvim pristupom može se osigurati dugoročan rast u sektoru poljoprivrede i očuvanje proizvodnje proizvodnje.
(Izvor: Bankar)
