Mnoge zemlje su do sada ukinule kovanice niskih apoena. Može li i Njemačka, čiji građani izuzetno cijene gotovinu, da slijedi taj primjer i ukine najmanje kovanice? Nekim zemljama eurozone to je već uspjelo.
Neke ljubavi imaju svoje granice. A njemačka ljubav prema gotovini mogla bi biti stavljena na probu kroz ukidanje euro-kovanica od jednog i dva centa. Ideja o njihovom ukidanju prisutna je već dugo, a sada postaje sve popularnija. Nedavno su se toj ideji pridružili i zagovornici sa visokih nivoa – među njima i grupa povezana sa Bundesbankom, centralnom bankom Njemačke, piše Dojče vele.
Ovo se dešava neposredno nakon što je bivši američki predsjednik Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu kojom pokušava da natjera američku kovnicu novca da prestane sa proizvodnjom penija.
Zašto odjednom tolika netrpeljivost prema sitnišu? Zar svi nemamo kod kuće tegle pune sitnog novca? Šta je u osnovi ideje o ukidanju sitnog novca?
Upravo te tegle sa sitnišem predstavljaju dio problema. Centralne banke se već dugo žale što moraju da nastave kovati kovanice niskih apoena koje se, međutim, ne vraćaju u opticaj. Ljudi ih uzimaju kao kusur, ali ih ne troše aktivno. One se zagube ili gomilaju kod kuće – što znači da su, u suštini, izašle iz opticaja.
Kao rezultat toga, Evropska unija nastavlja da kuje sve više novih kovanica. Prema podacima Evropske centralne banke (ECB), trenutno je u opticaju 40,1 milijarda kovanica od jednog centa i oko 31,4 milijarde kovanica od dva centa.
Novi podsticaj za ukidanje kovanica niske vrijednosti u Njemačkoj dolazi od Nacionalnog foruma za gotovinu – grupe koju podržava Bundesbanka, a koja se zalaže za očuvanje gotovine kao univerzalnog sredstva plaćanja.
Kada je riječ o kovanicama od jednog i dva centa, ova grupa zaključuje da one nisu potrebne. Nasuprot insistiranju na tačnom iznosu prilikom vraćanja kusura, grupa ukazuje na druge faktore – uštedu troškova, efikasnost i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu kroz izbjegavanje kovanja i distribucije tih kovanica.
Grupa poziva Ministarstvo finansija da se „zalaže za i ubrza uvođenje zakonski obavezujućeg pravila za zaokruživanje u Njemačkoj“, navodi se u njihovom saopštenju.
Šta znači pravilo zaokruživanja kod plaćanja gotovinom?
„Argument za zadržavanje kovanica male vrijednosti je ‘računovodstvena preciznost’“, kaže Džes Si Kraft, pomoćnik kustosa u Američkom numizmatičkom društvu – organizaciji koja se bavi proučavanjem novca i kovanica.
„Pošto većina zemalja koristi decimalni sistem do stotog dijela valute, ima smisla koristiti i kovanice koje to omogućavaju“, kaže Kraft za DW.
Međutim, njemački Nacionalni forum za gotovinu ne predlaže ukidanje samog koncepta kovanica od jednog i dva centa, već samo uklanjanje fizičkih kovanica iz upotrebe kod plaćanja gotovinom.
Cijena od 9,99 eura i dalje bi se mogla platiti elektronski, ali bi se kod plaćanja gotovinom primjenjivala pravila zaokruživanja.
Bez ovih kovanica, zaokruživanje bi se vršilo na najbližih pet centi – ali samo za ukupni iznos računa, ne i za pojedinačne cijene. Dakle, račun od 9,99 eura bi se gotovinom platio 10,00 eura.
Neke zemlje su već ukinule kovanice niskog apoena
Jedan od ključnih argumenata za ukidanje jeste što ove kovanice nijesu isplative. „Ništa ne košta jedan ili dva centa“, podsjeća Kraft.
„Ako se neki apoeni proizvode samo zbog preciznosti, ali ih nije moguće koristiti samostalno, onda sistem treba promijeniti – ne suštinski, već tako da sve kovanice u opticaju budu zaista funkcionalne“, objašnjava on.
Zemlje poput Albanije, Alžira, Vijetnama i Zambije već su ukinule kovanice niskih apoena. Australija i Novi Zeland takođe. Sjedinjene Američke Države su prestale da proizvode kovanicu od pola centa još 1857. godine.
Kanada je 2013. ukinula kovanicu od jednog centa jer je njena proizvodnja koštala više od nominalne vrijednosti. Tramp je iznio sličan argument za ukidanje američkog penija.
Ko već sada zaokružuje u Evropi?
U Evropi, Švedska, Mađarska i Danska već koriste sistem zaokruživanja kod plaćanja gotovinom. U eurozoni, Belgija, Estonija, Irska, Italija, Holandija i Slovačka takođe primjenjuju neki oblik zaokruživanja.
Prema istraživanju Eurobarometra iz decembra 2024, nešto više od 60% ispitanika u eurozoni podržava ukidanje kovanica od jednog i dva centa i njihovu zamjenu sistemom obaveznog zaokruživanja.
Zagovornici ovu praksu vide kao način da se smanje troškovi proizvodnje, rukovanja, sortiranja i distribucije. Kritičari strahuju da bi to mogao biti korak ka ukidanju gotovine ili izgovor trgovcima za povećanje cijena – makar za nekoliko centi.
Naći jedinstveno rješenje na nivou cijele EU moglo bi biti izuzetno kompleksno. Pitanja su brojna: da li će postojeće kovanice i dalje važiti kao zakonsko sredstvo plaćanja? Šta će se desiti sa onima koje su već u opticaju? Da li se uopšte mogu reciklirati, s obzirom na razne metale od kojih su napravljene?
Građani Njemačke i dalje vole gotovinu
U Njemačkoj, dodatni izazov je i opšta sklonost građana ka gotovinskom plaćanju. Ipak, Kraft ne vjeruje da ukidanje sitnog novca vodi ka ukidanju gotovine. „Ovakve stvari su se događale i ranije i dešavaće se ponovo“, kaže on. „Jedan od glavnih razloga zašto ljudi vole fizički novac jeste anonimnost koju on omogućava.“
Drugi razlog je bojazan da tehnologija koja podržava digitalni novac možda neće raditi baš onda kada je gotovina najpotrebnija – tokom vanrednih situacija ili nestanka struje.
Prema istraživanju Bundesbanke iz 2023. godine, gotovina je ostala najčešće korišćeno sredstvo plaćanja u Njemačkoj, korišćena u 51% transakcija. Istovremeno, njena upotreba opada zbog rasta onlajn kupovine i šireg prihvatanja kartica i mobilnog plaćanja.
Studija je pokazala da prosječan građanin Njemačke nosi oko 100 eura u gotovini – iznos koji se nije promijenio u odnosu na prethodne godine. Koliko od toga otpada na sitniš – nije istraživano.
Izvor: Deutsche Welle
