Kineski kupci aviona koje proizvodi američki Boeing odbijaju preuzimanje isporučenih letjelica zbog visokih kineskih dažbina, uvedenih kao odgovor na američke dažbine na kinesku robu. U četvrtak se već treći novi Boeingov avion zbog toga morao vratiti iz Kine.
“Zbog dažbina, mnogi naši klijenti u Kini su najavili da ne žele da preuzimaju isporuke,” rekao je predsjednik uprave Boeinga, Kelly Ortberg, u srijedu, dodajući da je Kina jedina država u kojoj Boeing nailazi na ovakve probleme, i da zbog toga planiraju proizvedene avione koji su bili namijenjeni Kini usmjeriti ka drugim kupcima koji žele što bržu isporuku zbog globalnog manjka novih komercijalnih letjelica.
Prije globalnog trgovinskog sukoba tokom predsjedavanja Donalda Trumpa, komercijalnim letjelicama se trgovalo širom svijeta bez ikakvih dažbina, na osnovu sporazuma o civilnom vazduhoplovstvu iz 1979. godine. Međutim, kineski avioprevoznik koji sada preuzme isporuku Boeingove letjelice mogao bi biti obavezan da plati kineske dažbine koje je Peking uveo na uvoz američke robe.
Boeingov novi model Max 737 ima tržišnu vrijednost od oko 55 miliona dolara, procjenjuje konsultantska firma IBA. Kina je prije dvije sedmice najavila dažbine od čak 125 odsto na američku robu.
Dva 737 Max 8 aviona, koja su u martu dopremljena u Kinu za isporuku kompaniji Xiamen Airlines, vraćena su ove nedjelje nazad u Boeingov proizvodni centar u Sijetlu. Treći 737 Max 8 u četvrtak je napustio Boeingov proizvodni centar u blizini Šangaja i zatim otputovao na američku pacifičku teritoriju Guamu. Taj avion je napravljen za državnu kompaniju Air China.
Brod koji je prevozio avion iz Sijetla stigao je 5. aprila, u periodu između Trumpove prve najave dažbina na kinesku robu i kineskog odgovora. Guam je stanica na koju slijeću avioni tokom puta od 8.000 kilometara iz Amerike preko Pacifika između Boeingovog sjedišta u Sijetlu i kineskog Žoušana kod Šangaja. Od Guama se letjelice transportuju brodom na završne radove u Kini i zatim se isporučuju naručiocima.
Finansijski direktor Boeinga, Brajan Vest, rekao je u utorak prilikom predstavljanja poslovnih rezultata da kineski kupci čine oko 10 odsto narudžbi u Boeingovoj knjizi porudžbina. Boeing je ove godine planirao isporučiti oko 50 novih letjelica Kini, kazao je Vest, ali zbog odbijanja kineskih kupaca trenutno razmatraju mogućnosti preprodaje čak 41 aviona koji su ili potpuno završeni ili su u nekoj fazi proizvodnje.
“Za ostalih devet aviona koji još nijesu ušli u proizvodnju, razgovaramo s našim klijentima da bismo razumjeli njihove namjere u vezi sa preuzimanjem, i ako bude bilo potrebno, postoji mogućnost da ih dodijelimo drugim kupcima… Sigurno nećemo nastavljati proizvodnju za naručioce koji neće preuzeti letjelice,” rekao je Ortberg.
Prema podacima koje prikuplja Aviation Flights Group, trenutno se u Americi nalazi 36 letjelica za kineske kupce u različitim fazama proizvodnje i testiranja, uključujući i tri vraćena aviona.
Boeingovi podaci pokazuju da postoji ukupno 130 neispunjenih narudžbi za kineske avioprevoznike i leasing kompanije, uključujući i 96 primjeraka najprodavanijeg modela 737 Max. Izvori iz avioindustrije navode da je značajan dio od preko 760 budućih narudžbi koje Boeing još nije javno pripisao kupcima zapravo namijenjen kineskom tržištu.
Trampov carinski rat dolazi u vrlo nezgodnom trenutku za Boeing, koji se još uvijek oporavlja od gotovo pet godina zabrane uvoza 737 Max aviona u Kinu zbog nesreća iz 2018. i 2019., te ranijih trgovinskih tenzija tokom njegovog prvog mandata. Vest je rekao da se radi o “kratkoročnom izazovu,” jer će Kina ili ponovo početi da preuzima nove avione, ili će Boeing te avione jednostavno preprodati drugim kupcima. “Drugi klijenti zovu i raspituju se za dodatne letjelice,” kazao je Vest.
Vašington je ove nedjelje nagovijestio da je otvoren za smirivanje trgovinskih tenzija, poručujući da visoke dažbine između SAD-a i Kine “nijesu održive.” Ipak, analitičari navode da bi konfuzija zbog čestih izmjena dažbina i kontra-mjera mogla učiniti isporuke novih aviona nesigurnim, jer će menadžeri aviokompanija radije odlagati isporuke nego da plaćaju visoke dažbine.
Boeing je u srijedu objavio poslovne rezultate za prvo tromjesečje ove godine, u kojem je ostvario gubitak od 31 milion dolara. Iako su rezultati negativni, bolji su od očekivanja analitičara i znatno bolji nego u istom kvartalu prošle godine, kada je zabilježen minus od 350 miliona dolara.
Dugoročna šteta zbog smanjenog pristupa kineskom tržištu mogla bi predstavljati veliki udarac za Boeingove planove oporavka. Kina posjeduje oko 14 odsto svih komercijalnih aviona na svijetu, a toliki je bio i udio kineskih narudžbi u protekloj deceniji – iako je u posljednje vrijeme taj broj osjetno opao. Prema procjenama samog Boeinga, kineske kompanije će u narednih 20 godina morati da kupe oko 8.800 novih aviona za pokrivanje domaćeg tržišta, pišu Financije.hr.
U oblasti vazduhoplovstva Kina i dalje u velikoj mjeri zavisi od zapadnih firmi. Iako kineska vlast ulaže velike sume u kompaniju Comac, koja bi trebalo da postane pandan američkom Boeingu i evropskom Airbusu, analitičari smatraju da će proći još dosta godina prije nego Comac postane ozbiljna konkurencija.
Pored Boeinga, probleme imaju i njegovi dobavljači, poput američke firme RTX koja proizvodi motore i druge komponente za avioindustriju, a koja je najavila da bi je Trampove dažbine mogle ove godine koštati oko 850 miliona dolara. GE Aerospace, koji takođe pravi motore – između ostalog i za Boeingov 737 Max – najavio je gubitak od 500 miliona dolara ove godine zbog carinskog rata.
