Privredni rast ekonomija u razvoju Evrope i Centralne Azije vjerovatno će se usporiti, navodi se u danas objavljenom Ekonomskom izvještaju Svjetske banke za ovu regiju.
Prema sadašnjim procjenama, u ovom regionu se u 2025. i 2026. očekuje rast od 2,5 odsto, i to usljed slabije eksterne tražnje i usporavanja privredne aktivnosti u Rusiji.
Rast širom ovog regiona stabilizovao se u 2024. na nivou od 3,6 odsto, čemu je doprinijela privatna potrošnja, zajedno sa osjetnim povećanjem realnih zarada, priliva doznaka i zaduživanja potrošača, što je sve nadomjestilo slabiju eksternu tražnju prouzrokovanu niskom stopom rasta u Evropskoj uniji, navodi se u izvještaju.
Značajna povećanja cijena hrane i usluga dovela su do više inflacije, koja je u februaru 2025. porasla na međugodišnjih pet odsto sa 3,6 zabilježenih sredinom 2024. Ovo nedavno ubrzanje inflacije navelo je više centralnih banaka da povećaju referentne kamatne stope ili odlože dalju relaksaciju monetarne politike.
„Iako su zemlje Evrope i Centralne Azije prošle godine uspjele da očuvaju stabilan rast, održavanje tog rasta postaje sve izazovnije usljed globalne neizvjesnosti, geoekonomske fragmentacije i niskih stopa ekspanzije ključnih trgovinskih partnera”, rekla je Antonela Basani, potpredsjednica Svjetske banke zadužena za region Evrope i Centralne Azije, prenosi Danas.
„Da bi se na duži rok ostvarila snažnija ekonomska ekspanzija, od presudnog je značaja da zemlje ovog regiona ubrzaju strukturne reforme na domaćem terenu kojima se podstiču razvoj dinamičnijeg i inovativnog privatnog sektora, preduzetništvo i usvajanje novih tehnologija”, dodala je ona.
U izvještaju se navodi da će Centralna Azija vjerovatno ove i naredne godine ponijeti titulu podregiona sa najbržim rastom, iako se tokom 2025. i 2026. predviđa usporavanje rasta na 4,7 odsto, i to usljed slabije ekspanzije sektora nafte u Kazahstanu, kao i smanjenja obima izvoza i normalizacije priliva doznaka.
Na Južnom Kavkazu se u 2025. i 2026. predviđa prosječna stopa rasta od 3,5 odsto, što će biti posljedica daljeg smanjenja efekata prelivanja iz posredovanja u trgovini i priliva radne snage i kapitala.
Očekuje se da će na rast u drugim dijelovima regiona uticati neizvjesne trgovinske politike, povećane prepreke za trgovinu i posredni efekti prelivanja iz lanaca snabdijevanja u evrozoni. Prema projekcijama, stopa rasta na Zapadnom Balkanu opasti će na 3,4 odsto u 2025. i 2026, dok bi Centralna Evropa trebalo da zabilježi tek minimalno povećanje, i to na 2,7 odsto.
Projekcije za Rusiju ukazuju na sniženje stope rasta na 1,3 odsto u 2025. i 2026. Rast u Turskoj će vjerovatno u 2025. i 2026. ostvariti skromni oporavak do nivoa od 3,3 odsto, iako će ostati niži od svog dugoročnog trenda jer će eksterna tražnja i dalje biti slaba, ekonomsko rebalansiranje će se nastaviti. Rast u Ukrajini će u 2025. vjerovatno opasti na dva odsto.
U ovom izvještaju predstavljena je i posebna analiza mogućnosti za povećanje rasta u trenutnom izazovnom globalnom okruženju, u kojoj se naglašava značaj dinamičnog privatnog sektora.
Države bi trebalo da ulažu više u inovacije, sprovode reforme kojima se podržavaju mlade kompanije, produbljuju finansijska tržišta i povećavaju ulaganja u istraživanje i razvoj, ali da se istovremeno i usmjeravaju na usvajanje globalnih tehnologija i privlačenje stručnih znanja i kapitala.
Da bi zemlje ovog regiona koje trenutno ostvaruju srednji dohodak prešle u kategoriju visokog dohotka, njihove privrede moraju postati dinamičnije. Zemlje koje su uspješno dostigle status visokog dohotka to su učinile zahvaljujući preduzetničkoj dinamici i inovacijama i taj rast bi trebalo da održe koristeći tehnologiju, stručna znanja i kapital kako bi unaprijedile rast produktivnosti unutar samih kompanija.
„Inovacije i eksperimentisanje u privredi od presudnog su značaja za jačanje produktivnosti i preduslovi za ostvarivanje i zadržavanje statusa visokog dohotka”, rekao je Ivajlo Izvorski, glavni ekonomista Svjetske banke za region Evrope i Centralne Azije.
„Zemlje ove regije koje sada ostvaruju srednji dohodak mogu dostići visok nivo dohotka ako njihove firme budu rasle, uvodile inovacije i takmičile se na tržištu. Iako svaka zemlja mora da pronađe svoj sopstveni pristup za ponovno pokretanje rasta, podsticanje inovacija i omogućavanje preduzetničke dinamike od presudnog su značaja”, zaključio je on.
U izvještaju se zastupa stav da je, umjesto u čitav sektor malih i srednjih preduzeća (MSP), potrebno ulagati u mlade i inovativne kompanije jer upravo one stvaraju nova radna mjesta. Takve mjere bi trebalo podržati unapređenjem pristupa izvorima finansiranja, i to naročito dugoročnom i preduzetničkom kapitalu. U ovom regionu ne postoji dovoljno finansiranja zato što su preduzetnički kapital i kapitalno finansiranje i dalje na neadekvatnom nivou razvoja.
Jačanje konkurencije od ključnog je značaja da bi se takvim dinamičnim firmama omogućilo da se probiju. U ovoj regiji posluje previše malih preduzeća niske produktivnosti, dok su velike kompanije malobrojne izvan sektora državnih preduzeća, koja često dominiraju tržištima i guše preduzetničku dinamiku.
Potrebne su i politike kojima se podstiče usvajanje inovacija i novih tehnologija u privredi, kao što su obimniji i bolje ciljani podsticaji za istraživanje i razvoj, kako bi se firmama pomoglo da postanu produktivnije i inovativnije. Mnoga preduzeća u ovom regionu trenutno u poslovanju pribjegavaju preraspodjeli resursa i rade kao proizvodni pogoni inostranih kompanija umjesto da razvijaju svoje sopstvene tehnologije.
Na kraju, ulaganje u ljudski kapital presudno je za privlačenje i zadržavanje radnika sa visokim nivoom vještina i preduzetnika, kao i za stvaranje prilika za unapređenje vještina kroz obuku, zaključuje se u izvještaju.
