Evropska centralna banka je danas ponovo smanjila kamatnu stopu za 25 baznih poena, jer su globalna previranja u vezi sa carinama stvorila široku neizvjesnost i podstakla strahove u vezi sa ekonomskim rastom eurozone.

Tržišta su u potpunosti očekivala smanjenje stope, s oko 94% vjerovatnoće da će smanjenje od 25 baznih poena biti uračunato prije same odluke, prema podacima LSEG-a.

Smanjenjem se kamatna stopa ECB-a na depozite, njena ključna referentna stopa, povećava na 2,25 odsto. Na svom vrhuncu sredinom 2023. godine, iznosila je 4%.

Analitičari i ekonomisti generalno smatraju da su dešavanja vezana za carine u posljednjim sedmicama ključni razlog za odluku ECB-a o smanjenju kamatnih stopa. Iako su mnoge početne carine koje su uvele Sjedinjene Američke Države, kao i kontramjere, stavljene na čekanje ili ublažene, strahovi o tome kako bi mogle uticati na ekonomski rast i dalje su prisutni.

U svojoj izjavi o politici, ECB je saopštila da su se „izgledi za rast pogoršali zbog rastućih trgovinskih tenzija“.

Dodaje se: „Povećana neizvjesnost vjerovatno će smanjiti povjerenje među domaćinstvima i kompanijama, a nepovoljna i nestabilna reakcija tržišta na trgovinske tenzije vjerovatno će dodatno pooštriti uslove finansiranja.“

Investitori će pažljivo pratiti sve komentare u vezi sa carinama u izjavi Upravnog savjeta ECB-a, kao i na konferenciji za medije predsjednice Evropske centralne banke Christine Lagarde nakon sastanka.

Pažnja tržišta biće takođe usmjerena na to da li ECB mijenja ton kada je riječ o restriktivnosti monetarne politike i da li kreatori politika daju bilo kakve nagovještaje u vezi sa takozvanom „neutralnom stopom“ o kojoj se intenzivno raspravlja. To je nivo kamatne stope koji ni podstiče ni ograničava ekonomski rast, i samim tim se smatra neutralnim.