Potrošnja električne energije u data centrima više će se nego udvostručiti do 2030. godine. Alati vještačke inteligencije doprinijeće tom rastu, stvarajući nove izazove za energetsku sigurnost i ostvarenje ciljeva smanjenja emisije ugljen-dioksida, upozorila je prije nekoliko dana Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Istovremeno, vještačka inteligencija može otvoriti mogućnosti za efikasniju proizvodnju i potrošnju električne energije, navodi IEA u svom prvom izvještaju o energetskim implikacijama vještačke inteligencije.
Podatkovni centri su prošle godine činili oko 1,5 odsto globalne potrošnje električne energije, koja se u posljednjih pet godina povećavala za 12 odsto godišnje.
Generativna vještačka inteligencija zahtijeva ogromnu računarsku moć za obradu informacija prikupljenih iz velikih baza podataka.
Udio potrošnje u SAD-u, Evropi i Kini trenutno zajedno čini oko 85 odsto ukupne potrošnje energije podatkovnih centara, sažela je izvještaj francuska novinska agencija AFP.
Tehnološki giganti prepoznaju rastuću potrebu za energijom. Na primjer, američki Google je prošle godine potpisao ugovor o snabdijevanju električnom energijom iz malih nuklearnih reaktora, što bi mu pomoglo u trci na polju vještačke inteligencije. Microsoft i Amazon takođe su potpisali ugovore o korišćenju nuklearne energije za napajanje svojih podatkovnih centara.
U izvještaju se procjenjuje da će, na osnovu trenutnih trendova, podatkovni centri do 2030. godine trošiti oko tri odsto globalne električne energije.
Predviđa se da će podatkovni centri do tada trošiti oko 945 teravat-sati električne energije. “To je nešto više od današnje ukupne potrošnje električne energije u Japanu. Vještačka inteligencija je glavni pokretač rasta, zajedno sa sve većom potražnjom za drugim digitalnim uslugama”, navodi IEA.
Kako stoji u izvještaju, jedan podatkovni centar snage 100 megavata može potrošiti isto onoliko energije koliko i 100.000 domaćinstava zajedno. Novi podatkovni centri koji se trenutno grade mogli bi trošiti količinu energije jednaku potrošnji dva miliona domaćinstava.
Agencija sa sjedištem u Parizu navodi da vještačka inteligencija ima potencijal da transformiše energetski sektor u narednim decenijama. S jedne strane, porašće potražnja podatkovnih centara za električnom energijom, ali s druge strane, to predstavlja priliku za smanjenje troškova, povećanje konkurencije i smanjenje emisija.
Trenutno 30 odsto energije koju troše podatkovni centri dolazi iz uglja, ali se očekuje da će se udio obnovljivih izvora energije i prirodnog gasa u budućnosti povećati zbog nižih troškova i veće dostupnosti, procjenjuje agencija.
Ipak, rast broja podatkovnih centara neminovno će povećati emisije ugljen-dioksida povezane s potrošnjom električne energije – sa sadašnjih 180 miliona tona na 300 miliona tona do 2035. godine. Bez obzira na to, taj iznos će i dalje predstavljati samo mali dio ukupnih globalnih emisija, koje su prošle godine iznosile oko 41,6 milijardi tona.
