Uvođenjem “recipročnih carina” od 10% na uvoz robe iz gotovo svih zemalja, uključujući i Crnu Goru, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pokrenuo je ekonomski zaokret sa ciljem obnove američke privrede. Iako je ova mjera prvenstveno usmjerena ka zaštiti domaće industrije, pitanje je da li su, tj. kada će njeni efekti biti vidljivi i u bilateralnoj trgovinskoj razmjeni SAD sa Crnom Gorom.
A razmjena je, kada je riječ o našem izvozu u SAD, zaista skromna.
Prema zvaničnim podacima, Crna Gora je tokom 2023. godine izvezla robu u Sjedinjene Američke Države u vrijednosti nešto većoj od 10 miliona dolara. Najznačajnije stavke u strukturi izvoza bile su:
- Žestoka pića i vina – 6,25 miliona dolara
- Elektro i elektronska oprema – 2,33 miliona dolara
- Razne mašine – 929.500 dolara
- Djelovi za avione – 290.430 dolara
- Odjeća – 127.910 dolara
Osim navedenog, zabilježen je i izvoz manjih količina raznih drugih proizvoda, među kojima su:
- Namještaj i drveni proizvodi
- Plastične mase i proizvodi od plastike
- Farmaceutski proizvodi
- Proizvodi od metala i metalne konstrukcije
- Proizvodi hemijske industrije
- Ribarski proizvodi i prerađevine od ribe
- Kozmetički i higijenski preparati
- Papirna konfekcija i ambalaža
- Proizvodi prehrambene industrije (npr. maslinovo ulje, med, suhomesnati proizvodi u manjim količinama)
Iako je vrijednost izvoza ovih proizvoda bila skromna u odnosu na vodeće kategorije, oni ipak predstavljaju dio skromnog izvoznog potencijala Crne Gore.
Pad izvoza u 2024. godini
Tokom 2024. godine, crnogorski izvoz u SAD pretrpio je značajan pad, sveden je na oko 5 miliona eura – gotovo upola manje nego prethodne godine. Izvoz žestokih pića i vina smanjen je na 2,44 miliona eura, pri čemu dominiraju proizvodi kompanije “Plantaže” i votka iz fabrike u Nikšiću.
Sektori pod najvećim pritiskom
Uvođenje dodatnih carina najviše pogađa sektore koji su i do sada činili okosnicu izvoza:
- Proizvođači žestokih pića i vina: Kompanije poput “Plantaža” i nikšićke fabrike votke suočavaju se s povećanim troškovima, što može uticati na njihovu konkurentnost.
- Industrija elektro i elektronske opreme: Carine smanjuju profitabilnost i potražnju na američkom tržištu.
- Proizvođači mašina i avionskih dijelova: Dodatna fiskalna opterećenja otežavaju pristup jednom od najvažnijih globalnih tržišta.
Trend smanjenja izvoza iz Crne Gore ka SAD u svjetlu novonastalih mjera dodatno naglašava potrebu za diversifikacijom izvoznih tržišta. Kompanije će morati da preispitaju postojeće strategije, sagledaju alternativne destinacije za plasman proizvoda i potencijalno ulože u unapređenje proizvodnih standarda kako bi ostale konkurentne.
U “Plantažama” vide šansu jer su veće carine za konkurentne države
Iz kompanije “Plantaže” kazali su da već decenijama izvoze vino i rakije u SAD i sada su prvi put na njih uvedene carine. “Vrijednost izvezenih proizvoda je gotovo 0,4 miliona eura. Uvođenje carina od strane vlade SAD u iznosu od 10% će svakako uticati na povećanje cijena naših proizvoda. Sa druge strane, povoljna okolnost je što su sve zemlje regiona, kao i zemlje veliki proizvođači vina, opterećeni većim carinama nego mi, pa se dio prodaje njihovih vina može preliti na nas”, saopšteno je iz ove državne kompanije.
Iz kompanije “Noblewood” kazali su ranije “Vijestima” da još ne mogu odgovoriti na pitanja kako će ove carine uticati na plasman njihovih proizvoda u SAD, jer još nisu objavljene zvanične legislative o novim tarifama.
“Svakako, kada budemo imali više informacija, rado ćemo razmotriti ova pitanja”, naveli su iz ove kompanije.
