Agrobudžet Crne Gore za 2025. godinu iznosi 77.063.945 eura, što je oko dva miliona više u odnosu na prethodnu godinu.

Povećana su sredstva za direktne isplate u biljnoj proizvodnji, sektor vinarstva, izgradnju seoskih puteva i bunara, nabavku mehanizacije, isplatu staračkih naknada i naknade za steone junice zbog posljedica kju groznice. S druge strane, ove godine je smanjen iznos za besplatnu podjelu voća, povrća i mlijeka školama, podršku zadrugama i proizvođačkim organizacijama, slatkovodno ribarstvo, kao i za mjere koje se odnose na bezbjednost hrane i hrane za životinje.

Od ukupnog budžeta, 56,54 miliona eura biće pokriveno iz državnih sredstava, 11,02 miliona dolazi iz donacija, dok je 9,5 miliona obezbijeđeno kroz kreditna sredstva. Preciznije, iz državne kase će biti izdvojeno 53,85 miliona eura za razvoj poljoprivrede, sela i ribarstva, 2,09 miliona za veterinarske mjere, 385.500 eura za sigurnost hrane i 201.600 eura za fitosanitarne aktivnosti.

U prošlogodišnjoj strukturi Agrobudžeta, državni doprinos je iznosio 51,35 miliona, donacije 15,55 miliona, a krediti 8,15 miliona eura.

Ovogodišnje donacije su niže za 4,5 miliona eura u poređenju s prošlom godinom. Najveći dio ovih sredstava dolazi iz IPARD III programa (10,94 miliona), dok je iz GORA projekta pristiglo 82.640 eura. Tokom 2024. godine, sredstva su uglavnom stizala iz IPARD II programa koji je nedavno zaključen.

Kreditna sredstva su uvećana za 1,3 miliona eura i u potpunosti dolaze iz MIDAS 2 projekta. Najveći dio tog iznosa (1,5 miliona) planiran je za otvaranje regionalnih kancelarija Direktorata za plaćanja (tzv. Kuće poljoprivrede) u Pljevljima i Beranama.

Za direktne isplate, koje obuhvataju stočarsku i biljnu proizvodnju, podršku mladim poljoprivrednicima i preradu mlijeka na gazdinstvima, biće izdvojeno 19,46 miliona eura – što je povećanje od 1,31 milion u odnosu na prethodnu godinu. Za mjere ruralnog razvoja predviđeno je 30,47 miliona, iako je to smanjenje od 2,82 miliona u odnosu na lani. Među ovim mjerama su podrška investicijama u biljnu proizvodnju, održavanje matičnih zasada, dobrobit životinja, razvoj sela i katuna.

Agrobudžet, usvojen krajem marta, definiše uslove i dinamiku sprovođenja agrarnih mjera koje obuhvataju tržišnu politiku, ruralni razvoj, javne interese, socijalna davanja i oblasti veterine, fitosanitarnih poslova i ribarstva.

Rast staračkih naknada

Staračke naknade i dalje zauzimaju značajnu poziciju u budžetu – za njih je izdvojeno 14,2 miliona eura, što je 1,57 miliona više nego lani. Ova naknada, u iznosu od 315 eura mjesečno, pripada oko 3.400 korisnika. Pravo na nju imaju nosioci poljoprivrednih domaćinstava stariji od 65 godina (muškarci) odnosno 60 godina (žene), koji žive na selu i bave se poljoprivredom bez drugih prihoda. Broj korisnika je od 2021. povećan za 11%.

Primjetan je trend veće usmjerenosti sredstava direktno ka proizvođačima kroz plaćanja po osnovu proizvodnje, dok su investicione mjere unutar ruralnog razvoja dobile blago povećanje.

Direktna plaćanja u porastu

Ukupna direktna plaćanja porasla su za 1,31 milion eura, na 19,46 miliona. Posebno se ističe povećanje za biljnu proizvodnju, koja je porasla sa 3,8 miliona na 5,1 milion eura. Ipak, subvencija za zasnivanje obradivih površina na zapuštenom zemljištu sada iznosi 300 eura po hektaru, dok je prošle godine bila 400 eura – iako je istovremeno smanjen minimalni uslov za sadnju sa 5.000 na 3.000 kvadrata.

Za proizvodne i uslužne aktivnosti planirano je 16,13 miliona eura, što je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 16,1 milion.

Vinski sektor i mehanizacija dobijaju više

Sektor vinarstva ove godine dobija dvostruko više sredstava – 200.000 eura. Podrška u okviru ove mjere ranije je pokrivala do 50% prihvatljivih troškova, a sada se može kretati od 50 do 80%, s maksimalnim iznosom do 10.000 eura. Novina je i podrška za preradu i inovacije, kao i veća izdvajanja za sertifikaciju geografskog porijekla vina – tri puta više nego lani, tačnije 15.000 eura.

Za nabavku priplodnih grla u čistoj rasi predviđeno je 1,4 miliona eura – 450.000 više nego prethodne godine. Obuhvaćena su i gazdinstva pogođena kju groznicom. Za ženski podmladak svinja opredijeljeno je dodatnih 200.000 eura.

Za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme biće izdvojen milion eura, od čega 400.000 za traktore – više nego cijela mjera prošle godine. Više novca ide i za izgradnju bunara i bistijerni (190.000 eura), kao i za organsku proizvodnju (dodatnih 55.000 eura).

Premije za katune i razvoj sela

Subvencije za one koji stoku drže na katunima najmanje tri mjeseca godišnje porasle su na 480.000 eura (prošle godine iznosile su 50.000). Za razvoj sela i poboljšanje lokalne infrastrukture, poput puteva, vode i struje, planirano je 3,47 miliona – 330.000 eura više nego lani. Za unapređenje stočarstva izdvojeno je 1,27 miliona – trećinu više nego prošle godine.

Uvedena je nova mjera za zaštitu naziva porijekla vina do 5.000 eura, a podrška za sertifikaciju geografskog porijekla može iznositi između 250 i 1.000 eura.

Podrška mladima i pčelarima ostaje ista

Podrška za mlade poljoprivrednike, kao i proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji i mlijeku, ostala je nepromijenjena. Za pčelarstvo je takođe predviđeno 400.000 eura, ali su kriterijumi ublaženi – sada je dovoljan posjed od 12 košnica umjesto ranijih 20.

Program distribucije voća, povrća i mliječnih proizvoda školama dobija 100.000 eura manje – sa prošlogodišnjih 300.000 na 200.000 eura. Za kooperative, udruženja i organizacije proizvođača predviđeno je 80.000 eura – 10.000 manje nego prethodne godine.

Smanjena su i sredstva za slatkovodno ribarstvo – 65.000 eura, dok je ukupni budžet uvećan za oko 300.000 eura. Za mjere bezbjednosti hrane i hrane za životinje izdvaja se 15.000 eura manje, dok su veterinarske mjere umanjene za 100.000 eura. Ministarstvo će putem MIDAS 2 projekta dobiti 3,6 miliona eura za zatvaranje poglavlja 12 – što je za 1,7 miliona manje u odnosu na prethodnu godinu.

Veći pomak bio je tokom 2024. godine

Agrobudžet za 2024. godinu bio je povećan za 12% u odnosu na 2023, s gotovo devet miliona eura dodatnih sredstava. Tada su značajno uvećane naknade za mlade farmere (do 40 godina) – sa 70 na 200 eura po hektaru.

Veća sredstva bila su predviđena i za preradu sirovog mlijeka na gazdinstvima (2,5 miliona eura više), kao i za plaćanja po hektaru za voće, povrće, žitarice, krompir i maslinovo ulje – gdje je podrška duplirana (sa 100 na 200 eura).