Više od milion radnika u Britaniji suočava se sa ulaskom u 40% poresku stopu zbog odluke ministarske finansija Rejčel Rivs da produži zamrzavanje pragova poreza na dohodak. Ovaj potez znači da će mnogi radnici sa srednjim primanjima biti obuhvaćeni višom poreskom stopom, iako njihova primanja nisu značajno porasla.​

Prag za višu stopu poreza na dohodak trenutno iznosi 50.270 funti i biće zamrznut do 2028. godine. Ovaj prag je prvobitno trebalo da bude zamrznut do 2026. godine, ali je kancelarka produžila zamrzavanje za dodatne dvije godine u svom jesenjem izvještaju. Inflacija i povećanja plata znače da će mnogi radnici preći ovaj prag i biti oporezovani po višoj stopi.​

Prema istraživanju Instituta za fiskalne studije (IFS), očekuje se da će broj poreskih obveznika koji plaćaju višu stopu porasti sa 4,3 miliona u 2022-23. godini na 5,5 miliona u 2027-28. godini. To znači da će gotovo 1 od 5 poreskih obveznika plaćati višu stopu poreza na dohodak do 2027-28. godine, u poređenju sa 1 od 8 u 2022-23. godini.​

Ovaj fenomen, poznat kao “fiskalna vučja zamka“, dešava se kada radnici zbog inflacije i povećanja plata prelaze u više poreske stope, iako njihova realna kupovna moć nije porasla. Zamrzavanje pragova poreza na dohodak dodatno pogoršava ovaj problem, jer pragovi ne prate inflaciju.​

IFS upozorava da će produženo zamrzavanje pragova poreza na dohodak dovesti do povećanja poreskog opterećenja za mnoge radnike sa srednjim primanjima. Oni takođe ističu da bi vlada mogla razmotriti povećanje pragova u skladu sa inflacijom kako bi se izbjeglo da radnici sa srednjim primanjima budu nepravedno pogođeni višim poreskim stopama.​

Pored toga, zamrzavanje pragova poreza na dohodak ima i šire implikacije na ekonomiju. Povećano poresko opterećenje može smanjiti potrošnju domaćinstava, što može negativno uticati na ekonomski rast. Takođe, veće poreske stope mogu destimulisati rad i produktivnost, jer radnici mogu biti manje motivisani da prihvate dodatne sate rada ili unaprjeđenja koja bi ih uvela u višu poresku stopu.​

"/>

Vlada je branila svoju odluku o zamrzavanju pragova poreza na dohodak kao mjeru za smanjenje budžetskog deficita i održavanje fiskalne discipline. Međutim, kritičari tvrde da ova politika disproporcionalno pogađa radnike sa srednjim primanjima i da bi trebalo razmotriti alternativne načine za povećanje državnih prihoda, kao što su reforme poreza na bogatstvo ili korporativnog poreza.​

Rivs će sljedeće sedmice pokušati uravnotežiti budžet smanjenjem birokratije i javne potrošnje, uključujući rezove u socijalnoj zaštiti do 6 milijardi funti. Planira povećati i izdvajanja za odbranu na 2,5 odsto nacionalnog dohotka do 2027. godine. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi moglo biti potrebno još veće ulaganje u vojsku, s obzirom na to da Trumpova posvećenost odbrani Evrope postaje neizvjesna.

Portparol Ministarstva finansija izjavio je: „Na predstavljanju budžeta objavili smo da nećemo produžiti zamrzavanje ličnih poreskih pragova i držimo se obećanja da nećemo povećavati osnovne, više ili dodatne stope poreza na dohodak, nacionalnog osiguranja za zaposlene ili PDV-a.“

U zaključku, produženo zamrzavanje pragova poreza na dohodak dovodi do toga da sve veći broj radnika sa srednjim primanjima bude obuhvaćen višim poreznim stopama. Ovaj trend izaziva zabrinutost zbog pravednosti poreskog sistema i potencijalnog negativnog uticaja na ekonomiju. Policymakeri će morati da pažljivo razmotre ove faktore kako bi osigurali da poreska politika bude fer i podržava ekonomski rast, piše Daily Mail.