Da li je krov nad glavom danas misaona imenica i da li je prije deset godina bilo lakše skućiti se? Koliko nam danas treba za kvadrat stana? Analiza koju je uradio portal Bankar.me pokazuje da su, uporedo sa rastom zarada, rasle i cijene stanova, te da nam i danas, kao i prije deset godina, za kvadrat stana trebaju dvije prosječne zarade.
I dok mnogi građani negoduju zbog visokih cijena zakupa, ali i činjenice da je danas kvadrat dvostruko skuplji nego prije desetak godina, činjenica je da odnos prosječne zarade i cijena nekretnina ostaje gotovo isti kao i prije deset godina.
Prosječna neto zarada u decembru 2024. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.012 eura, a u istom mjesecu prije deset godina 484 eura. Ona je danas dvostruko veća nego tada. Međutim, uporedo sa rastom zarada, rasle su i cijene nekretnina. Da bismo napravili računicu da li je danas teže doći do krova nad glavom, uzeli smo zvanične podatke Monstata o cijeni stanova u novogradnji. Prema zvaničnoj statistici, prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu 2024. godine iznosila je 1.936 eura, dok je prije deset godina u isto vrijeme kvadrat koštao 1.037 eura.
To znači da prije desetak godina, kada je prosječna zarada bila oko 500 eura, kvadrat je koštao oko hiljadu, odnosno dvije prosječne plate. I danas je gotovo ista situacija. S obzirom da kvadrat iznosi gotovo dvije hiljade eura, a prosječna zarada je dostigla hiljadu eura, opet nam trebaju minimum dvije prosječne plate.
Prema zvaničnim podacima koje je Monstat objavio juče, prosječna cijena kvadrata u Podgorici je iznosila 1.938 eura, u primorskom regionu 2.076 eura, u središnjem regionu 935 eura, dok u sjevernom regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji. Kvadrat je u četvrtom kvartalu skuplji je 84 eura u odnosu na prethodni.
Rast cijena stanova i uticaj globalnih faktora
Najveći rast cijena nekretnina zabilježen je u posljednjih par godina. Primjera radi, kvadrat u novogradnji početkom 2022. godine koštao je 1.256 eura, da bi na kraju prošle godine dostigao cijenu od 1.936 eura.
Zbog toga je i razumljivo je negodovanje građana, jer su svi očekivali da će im biti lakše da kupe nekretnine kada su se povećale zarade kroz Evropa sad 1, ali uticaj globalnih faktora se “pobrinuo” da to ne bude tako. Cijene nekretnina su znatno porasle posljednjih godina zbog globalnih ekonomskih turbulencija. Skok cijena, koji je započeo tokom pandemije, nastavio se i nakon izbijanja rata u Ukrajini, što je dovelo do nestabilnosti u snabdijevanju energentima i rasta cijena nafte, lož-ulja i gasa. Kako ti energenti utiču na proizvodnju građevinskog materijala i transport, došlo je i do povećanja troškova gradnje.
Dodatno, prekidi u logističkim lancima i rast cijena kontejnerskog transporta, posebno iz Kine kao najvećeg proizvođača građevinskog materijala, uticali su na troškove izgradnje.
Velika potražnja i nedovoljna ponuda
Takođe na rast cijena nekretnina, kako zakupa tako i izgradnje, uticala je velika potražnja stranih državljana. Tokom 2022. i 2023. godine, veliki broj ukrajinskih građana našao je utočište u Crnoj Gori i mnogi od njih su kupili nekretnine. Osim njih, značajan broj kupaca dolazi iz Rusije, Srbije i Turske, dok sve više ljudi iz crnogorske dijaspore ulaže u tržište nekretnina.
Kako je ranije u intervjuu za portal Bankar.me kazao predsjednik Odbora Udruženja građevinarstva Privredne komore, Mile Gujić, ponuda stanova je i dalje ograničena, a uz rast cijena građevinskog materijala, energenata i radne snage, to dodatno podiže troškove nekretnina.
“Procjene pokazuju da je za izgradnju kvadratnog metra stana u glavnom gradu, bez ostalih troškova (projekta, revizije, nadzora, saglasnosti, komunalija i zemljišta), potrebno oko 800 eura”, kazao je Gujić.
Cijene stanova u Glavnom gradu, kreću se od 1.700 eura do 2.500 eura po kvadratu, zavisno od lokacije. Cijene u atraktivnim turističkim mjestima su još više, gdje kvadrat košta po par hiljada eura.
(Izvor: Bankar)
