U decembru prošle godine, prema prvim procjenama za eurozonu, zabilježen je višak od 15,5 milijardi eura u trgovinskoj razmjeni sa ostatkom svijeta, što je manje u odnosu na isti period 2023. kada je suficit iznosio 16,4 milijarde eura, prema podacima Eurostata, statističke kancelarije Evropske unije. I na mjesečnom nivou suficit eurozone blago je opao, sa 16 milijardi na 15,5 milijardi eura.

Izvoz robe iz eurozone u ostatak svijeta iznosio je 226,5 milijardi eura, što je za 3,1 odsto više na godišnjem nivou, dok je uvoz iz ostatka svijeta iznosio 211,0 milijardi eura, što predstavlja rast od 3,8 odsto u odnosu na decembar 2023.

Statističari navode da, posmatrajući promjene bilansa po proizvodima, pet grupa proizvoda bilježi negativnu promjenu. Najveći pad zabilježen je kod hemikalija i srodnih proizvoda, sa 23 milijarde eura na 20,6 milijardi eura. S druge strane, najveći rast zabilježen je kod mašina i vozila, sa 13 milijardi eura na 16,7 milijardi eura.

U cijeloj prošloj godini zabilježen je suficit od 176,9 milijardi eura u eurozoni, što je značajno više nego u godini prije, kada je višak iznosio 57,4 milijarde eura. Istovremeno, izvoz robe u ostatak svijeta porastao je na 2,864 biliona eura, što je povećanje od 0,6 odsto u poređenju sa 2023., dok je uvoz opao na 2,687 biliona eura, što je smanjenje od 3,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Trgovinska razmjena unutar eurozone pala je na 2,566 biliona eura, što je pad od 2,9 odsto na godišnjem nivou.

U Evropskoj uniji zabilježen je višak od 16,3 milijarde eura u trgovini robom sa ostatkom svijeta u decembru 2024. godine, što je nešto više u odnosu na posljednji mjesec prethodne godine, kada je suficit iznosio 16,1 milijardu eura. Na mjesečnom nivou, suficit EU povećao se sa 12,7 milijardi eura na 16,3 milijarde eura.

Eurostat navodi da je do rasta suficita na mjesečnom nivou došlo zahvaljujući povećanju viška u kategoriji mašina i vozila, sa 15,6 milijardi eura na 18,8 milijardi eura. Tri grupe proizvoda zabilježile su smanjenje bilansa na mjesečnom nivou, a najveći pad zabilježen je kod hemikalija i srodnih proizvoda, sa 21,6 milijardi eura na 19,7 milijardi eura.

Tokom prošle godine, izvoz robe van EU porastao je na 2,584 biliona eura, što predstavlja rast od 1,1 odsto na godišnjem nivou, dok je uvoz pao na 2,434 biliona eura, što je za 3,5 odsto manje. Zbog toga je EU zabilježila suficit od 150,1 milijardu eura, znatno više u odnosu na godinu ranije, kada je suficit iznosio 34,4 milijarde eura.

EU je najviše trgovala sa SAD-om, Kinom i Velikom Britanijom u decembru prošle godine. Tako je izvoz u Sjedinjene Američke Države iznosio 41,6 milijardi eura, dok je uvoz iz SAD-a iznosio 26,1 milijardu eura. Trgovinski bilans sa SAD-om iznosio je 15,4 milijarde eura i bio je veći u odnosu na posljednji mjesec 2023. kada je iznosio 10,1 milijardu eura. Izvoz u Kinu iznosio je 16,6 milijardi eura na kraju 2024. godine, dok je uvoz iznosio 40,2 milijarde eura. Zabilježen je deficit od 23,6 milijardi eura, što je veće nego krajem 2023., kada je iznosio 18,3 milijarde eura. Istovremeno, izvoz u Veliku Britaniju iznosio je 23,4 milijarde eura, dok je uvoz bio 12,7 milijardi eura. Suficit je iznosio 10,7 milijardi eura i bio je manji u poređenju sa decembrom 2023., kada je iznosio 11,2 milijarde eura.

U decembru 2024., u poređenju sa mjesecom prije, desezonirani izvoz i uvoz u eurozoni smanjili su se redom za 0,2 odsto, odnosno za 0,8 odsto. Kao rezultat toga, trgovinska bilansa porasla je na 14,6 milijardi eura, dok je u novembru iznosila 13,3 milijarde eura.

Za EU, desezonirani izvoz povećan je za 0,1 odsto, dok je uvoz smanjen za 1,2 odsto. Zbog toga je sezonski prilagođena bilansa porasla na 12,9 milijardi eura, u poređenju sa 10,1 milijardu eura u novembru 2024. godine. U posljednjem kvartalu 2024. sezonski prilagođeni izvoz i uvoz u eurozoni porasli su za 0,7 odsto, odnosno 0,8 odsto u poređenju sa trećim kvartalom 2024. U istom periodu i izvoz i uvoz u EU porasli su za 0,4 odsto.

(Izvor: Financije.hr)