Ogorčenost građana Hrvatske zbog stalnog rasta cijena trenutno je usmjerena isključivo na trgovce, dok banke, koje konstantno povećavaju cijene svojih usluga uprkos godinama rekordnih profita, prolaze ispod radara.

Bankare nije uznemirila ni najava Ministarstva finansija (Minfin) da će ukinuti naknadu za vođenje računa. Naprotiv, odmah su najavili poskupljenje ostalih usluga kako bi nadoknadili gubitak.

Istini za volju, ove cijene su podizali i ranije, bez posebnog razloga, pravdajući to standardnim objašnjenjem – rastom cijena energenata i troškova rada. Međutim, cijene energenata u Hrvatskoj su zamrznute na znatno nižem nivou od tržišnih, dok među zaposlenima u gotovo svim većim bankama vlada nezadovoljstvo zbog stagnacije plata koje realno padaju usljed inflacije.

U međuvremenu, banke su zahvaljujući toj istoj inflaciji uživale u okruženju visokih kamata, ostvarujući ogroman profit samo na osnovu parkiranja novca kod Hrvatske narodne banke (HNB). Primjera radi, u 2023. godini profit im je skočio za čak 92 odsto, dostigavši 1,36 milijardi eura, dok je u prvoj polovini prošle godine nastavio rasti po stopi od oko 20 odsto, čime su banke u tom periodu zaradile više od 800 miliona eura.

Unosne naknade

Značajan dio tih prihoda dolazi od bankarskih naknada. Pojedine banke ostvaruju više od petine svojih prihoda upravo na osnovu raznih naknada.

Neto prihodi od naknada i provizija u hrvatskim bankama rasli su po stopama višim od deset odsto u 2021. i 2022. godini, da bi u 2023. taj rast značajno usporio na svega dva odsto. Ukupno su u 2023. godini iznosili 556,5 miliona eura, a podaci za 2024. godinu sugerišu dalji rast, možda i do 600 miliona eura.

Banke ne planiraju zaustaviti ovaj trend ni u 2024. godini – naprotiv, najavljuju novi talas poskupljenja, pri čemu će pojedine usluge poskupjeti i do 40 odsto. Neke banke su već izmijenile svoje cjenovnike, dok će druge to učiniti početkom aprila i maja.

Nikola Mikša, član uprave OTP banke, za Bloomberg Adriju je krajem prošle godine otkrio kako njegova banka tek razrađuje buduće cijene naknada, ali priznaje da u idućoj godini OTP očekuje rast prihoda od naknada.

“Očekujemo rast prihoda od naknada, ali ne mogu reći koliko. Taj rast prihoda od naknada se manje temelji na porastu jediničnih naknada, a više na volumenu ukupnog broja transakcija zbog provrednog rasta i sve bolje turističke sezone”, pojasnio je on.

Jedna od prvih banaka koja je reagovala bila je Zagrebačka banka (Zaba), koja je početkom ove godine uvela novi cjenovnik. Ukinute su naknade za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, ali su istovremeno povećane gotovo sve ostale naknade, neke čak i drastično.

Na primjer, cijena Optimum paketa računa trebalo bi da poraste s 3,98 na 5,90 eura mjesečno; ekspert paket računa raste sa 7,96 na 11,50 eura, a zlatni paket sa 10,62 na 15 eura.

PBZ je takođe donijela novi cjenovnik, pri čemu je naknadu za vođenje računa već podigao sa 1,19 na 1,61 euro (više od 35 odsto) još u avgustu prošle godine.

OTP banka je svoje usluge poskupjela od maja 2024. godine – vođenje tekućeg računa poskupjelo je sa 1,59 na 1,90 eura, što je rast od skoro 20 odsto. Ono što je posebno zanimljivo jeste da naplaćuju čak i eksterni priliv – dakle, kada vam neko uplati novac na račun, uzimaju 0,27 eura po transakciji. I oni najavljuju novo poskupljenje.

Od marta naknade mijenja i hrvatska Addiko banka, dok od 1. aprila nove cjenovnike uvode Erste, HPB i RBA.

Država ne može da obuzda banke

Iako hrvatsko Ministarstvo finansija planira ukidanje naknade za vođenje računa, vrijedi podsjetiti da je upravo hrvatska država još 2013. godine propisala da se plate i penzije moraju primati isključivo na žiro ili tekući račun u banci, čime im je zakonski obezbijedila siguran prihod. Banke su tu priliku iskoristile i vremenom postepeno povećavale cijene naknada, naročito nakon pandemije.

Država sada pokušava ograničiti bankarske namete, ali proces ide sporo, ostavljajući bankama dovoljno vremena da dodatno profitiraju.

Nakon što je ministar finansija  Hrvatske Marko Primorac u oktobru prošle godine najavio zakonsko ukidanje ovih naknada, HNB je bankama naložio da dostave metodologiju prema kojoj obračunavaju stotine različitih naknada. HNB je najavio da će prve preliminarne rezultate analize objaviti do kraja prvog kvartala 2025. godine, nakon čega će se razmatrati eventualne regulativne mjere.

Ministarstvo finansija je poručilo da će, nakon što HNB završi analizu, odlučiti da li će i kako intervenisati u postojeće zakone koji regulišu poslovanje banaka.

Bankarski sektor cvjeta u cijeloj regiji

Analiza finansijskog poslovanja banaka u Adria regiji pokazuje da je cijeli sektor u izuzetno dobrom stanju, a prinosi na kapital su rekordni. Bankarski sektor u regiji je pod dominacijom stranih banaka, uglavnom kćerki velikih evropskih bankarskih grupacija iz Austrije, Italije i Francuske.

Evropski bankarski sektor takođe bilježi rast, što potvrđuju i kretanja na finansijskim tržištima. Indeks evropskih bankarskih dionica Stoxx Banks porastao je za gotovo 20 odsto samo u 2024. godini, dok je širi tržišni indeks ostvario rast od svega pet odsto.

Banke u Hrvatskoj, kao i u regionu, i dalje profitiraju zahvaljujući visokom broju transakcija i rastu naknada, dok država oklijeva da preduzme konkretnije korake u njihovoj regulaciji.

Izvor: Bloomberg Adria