“Trebao je bojkot da se desi, pa da vlasti počnu da najavljuju neke mjere, ova poskupljenja, zaista, više nemaju smisla.”

Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) priča Brane, nastavnik iz Banjaluke, komentarišući najave vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta da će sprovesti kontrole i zamrznuti cijene za pojedine proizvode, kako bi suzbili enormna poskupljenja.

Došle su nakon bojkota trgovina krajem prošle sedmice u Bosni i Hercegovini.

U Republici Srpskoj (RS) su pokrenuli, kako su naveli, rigorozne kontrole trgovačkih marži, a u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je i Nacrt zakona o kontroli cijena, te najavljen dogovor sa trgovcima i sindikatima o smanjivanju i zamrzavanju cijena artikala.

“Prije samo pet godina za 100 maraka (50 eura) mogao si kupiti duplo više stvari u prodavnici nego danas. Danas je mojoj porodici potrebno i više od 2.000 maraka (1.000 eura) samo na osnovno, hranu i slično”, naveo je ovaj otac troje djece.

Zašto se građani bune?

Nastavnik Brane priča kako on i supruga imaju plate “veće od minimalca”, ali da “služe samo za pokrivanje tekućih troškova”.

“Od naših plata možemo samo da sanjamo ušteđevinu. Ja sam, čak, primoran da držim dodatne časove ili ponekad vikendom odem da radim na dnevnicu na građevini”, ispričao je Brane.

Ističe da bojkot ne vidi kao dugoročno rješenje, ali da su građani jednostavno primorani da “traže od vlasti uslove za život sa vidljivom perspektivom”.

Azra iz Sarajeva za RSE, podržava bojkot, tvrdeći da su za nju cijene postale “neizdržive”.

“Sve je skupo, preskupo, ne može to samo jedan dan dati rezultate. Za to su potrebni dani, mjeseci da bi se nešto uradilo. Kantica pavlake je skoro 10 maraka (pet eura). Ovdje narod stvarno neće uskoro moći kupiti osnovne namirnice, mi se trebamo boriti”, navela je Azra.

Iako zvanična statistika kaže da su prosječne cijene hrane u BiH u 2024. bile veće za 3,9 odsto nego u 2023. godini, Zoran, prosvjetni radnik iz Doboja ima drugačiju računicu.

“Prije samo godinu dana mogao sam 30 odsto više namirnica da obezbijedim svojoj porodici nego sada. Smatram da je za toliko došlo do poskupljenja po svim artiklima. Evo, na primjer, jagnjetina u mesnicama je prošle godine bila 12 maraka (šest eura), a sad je 16 i više maraka (osam i više eura)”, rekao je ovaj 46-ogodišnjak.

Prema podacima iz Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a, koje su nedavno predstavili u Agenciji za statistiku BiH, stvarna individualna potrošnja stanovnika u BiH iznosi tek 42 odsto od prosjeka u zemljama Evropske unije.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) odnosi se na robu i usluge koji su konzumirani od pojedinaca u jednoj zemlji. To su pokazatelji prema kojima je stanovništvo u BiH svrstano među najsiromašnije u Evropi.

Trenutno prosječna plata u BiH iznosi oko 700 eura, dok je sindikalna potrošačka korpa, koju čine potrošački artikli za jednu četvoročlanu porodicu, skoro duplo veća i iznosi oko 1.600 eura.

Iz Ministarstva trgovine i turizma RS za RSE su naveli kako je cilj pojačanih kontrola, započetih 3. februara, da se utvrdi postoji li ekstra-profit kod trgovaca.

“Biće utvrđeno da li su marže (zarada po artiklu) u skladu sa slobodnom tržišnom trgovinom, odnosno da li su prevelike, te će nakon toga biti razmotrene dodatne mjere i ograničavanje marži, ukoliko budu uočene nepravilnosti”, navodi se u odgovoru za RSE.

Najavljeni su i novi razgovori sa trgovcima i dobavljačima, kako bi se nastavila kampanja “Društveno odgovorni”, koja predviđa umanjenje ili uspostavljanje nulte marže.

Sa druge strane u drugom bh entitetu, Federaciji BiH, 4. februara je usvojen Nacrt zakona o kontroli cijena, te je najavljeno i da će u narednim danima za oko 50 artikala biti prvo snižena, a potom i ograničena cijena.

“Do petka (7. februar) ćemo 50 osnovnih životnih artikala, ne zamrznuti kako neki kažu sad kad su porasle, nego ih vraćamo, dakle, radimo sniženje. Radimo sniženja i kontrolišemo marže”, poručio je ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević na konferenciji za medije 4. februara.

Hasičević nije naveo o kojim se artiklima radi. Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH za RSE su naveli da razgovore sa trgovcima i predstavnicima potrošača očekuju poslije 10. februara.

“Pravi odgovor bi bio da se suoče sa tim koliko je siromašnih. Šta znači zaključati cijene, jel’ to stanovništvo treba da nam jede jeftine salame, živi od brašna i ulja, to će ograničiti? A šta je sa cijenama ostalog potrebnog za kvalitetniji, zdraviji život, voća, povrća i svega ostalog”, ističe Cenić.

Institucije bi, smatra Cenić, morale smanjiti javnu potrošnju, te provesti poreske, fiskalne i socijalne reforme.

Da ograničenje cijena nije dugoročno i ne dovodi do pojeftinjenja, smatra i Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista SWOT.

“Trebalo bi sistemski odgovoriti, uraditi analize ovolikih cijena hrane i ostale potrošnje. To može biti posljedica inflacije, pojave viška novca uslijed povoljnih kredita i rasta plata, a trebalo bi provjeriti postoji li i ‘kartelsko’ udruživanje trgovaca, odnosno nezakonito dogovaranje oko cijena roba”, rekao je Grabovac za RSE.

Iz Konkurencijskog vijeća BiH za RSE su naveli da nemaju nijednu prijavu o tome da se trgovački lanci dogovaraju oko cijena.

“O aktivnostima koje Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine provodi u smislu istražnih radnji, ne možemo dati podatke”, navodi se u odgovoru za RSE.

U Konkurencijskom vijeću podsjećaju i da su zakonom zabranjeni sporazumi, djelovanje i prešutni dogovori oko cijena i poslovanja između privrednih subjekata čija posljedica može biti narušavanje tržišta.

Situacija sa bojkotom i čekanjem rezultata kontrola cijena, ponukala je Hadisa Bajrića, profesora na Mašinskom fakultetu u Sarajevu da izračuna koliko zarađuju tržni centri u Federaciji BiH.

Prema njegovoj računici neto profitna marža deset najvećih maloprodajnih lanaca u tom entitetu u 2023. godini iznosila je 6,46%.

Otkrio je i da je to duplo više u odnosu na prosječne neto marže u EU i SAD.

“Podaci koje sam obradio prikupio i analizirao su podaci koji su javno dostupni na web stranicama agencija i organizacija koje se bave praćenjem poslovnih efekata rezultata, kako trgovačkih kompanija, tako i ostalih industrijskih preduzeća”, rekao je Bajrić.

On kaže da je sa ovim podacima htio poručiti nadležnima da je potrebno provesti jedan analitičniji pristup problemu poskupljenja.

“Mi često upiremo prst u krajnje lice, a to su trgovinski lanci, trgovine. Međutim, imamo tu cijeli niz posrednika i oni su potpuno zaštićeni. Mi uopšte i ne znamo ko su tržišni igrači. Dakle, to su razni uvoznici, distribucijeri, posrednici. Mi često vodimo populističke neke mjere koje u većini slučajeva izazovu kontraefekat. Dakle, ono što mi moramo u BiH da uradimo, moramo podsticati konkurenciju”, smatra Bajrić.

Trgovinski lanci koji posluju u BiH godišnje prihoduju skoro četiri milijarde evra, za sada ćute, ne reagujući na bojkot i najavljene mjere entitetskih vlada.

​
Više priča
Sedište Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.
Zašto su SAD uvele sankcije Međunarodnom krivičnom sudu?
Dio postojećeg autoputa blizu Mateševa, opština Kolašin, maj 2021.
Za drugu dionicu autoputa u Crnoj Gori novi tender, formalno zbog promjene trase
Vesti/Vijesti
Ukinut pritvor ministru osumnjičenom u slučaju nelegalne gradnje na Bjelašnici
Dodik će dati nalog za istragu o radu USAID-a u Republici Srpskoj
Trumpov izaslanik za Ukrajinu u ‘temeljnoj diskusiji’ s ukrajinskom ambasadorkom
Studenti u blokadi u Beogradu pružili podršku doktorki koja je dala otkaz zbog pritisaka uprave, protesti i u drugim gradovima
Slovenija i Srbija razgovaraju o saradnji u oblasti nuklearne energije
Tužilac Sanin Bogunić novi predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH
Video
KOSOVO-ENERGY/
Kakva rješenja za struju u kampanji obećavaju