Izuzetno toplo i kišovito vrijeme praktično je prekinulo glavnu zimsku sezonu na državnim skijalištima na Bjelasici i Durmitoru, pričinilo milionsku štetu i ponovo podsjetilo nadležne da su ski-centri osuđeni na propast bez sistema za vještačko osnježavanje.
Na državnom skijalištu Kolašin 1600 već desetak dana gostima mogu ponuditi jedino panoramsku vožnju žičarom i usluge restorana, jer na stazama nema snijega. Slična situacija je i na durmitorskom skijalištu Savin kuk, gdje se ipak juče moglo skijati jer ima dovoljno snijega na dijelu staze podno istoimenog vrha…
Od početka zimske turističke sezone, 21. decembra prošle godine, na skijalištu Kolašin 1600 bilo je svega 15 skijaških dana. Nakon kiše i kopni ne na Bjelasici i na Durmitoru, uslijedilo je i masovno otkazivanje rezervacija, naročito u privatnom smještaju, ali i slaba posjeta skijalištima.
U Kolašinu i na Žabljaku ovih dana sve podsjeća na ambijent turističke sezone 2023/2024, kada je, zbog nezapamćenog nedostatka snijega turistička privreda doživjela milionske gubitke i nije zabilježen nijedan skijaški dan. Početak turističke zime obećavao je drugačiju situaciju i budio nadu da se bar dio tih gubitaka može nadomjestiti. Na državnom skijalištu Kolašin 1600 početkom januara bilo je i po 1.250 skijaša dnevno na izuzetno dobro pripremljenim stazama, a skijalištu Savin kuk već poslije 11 časova ujutro nije se moglo prići automobilom.
Nažalost, dobro popunjeni smještajni kapaciteti i prepuna skijališta i zimska idila potrajali su samo do sredine januara, kada je jaka južina pomrsila mnoge račune.
Umjesto optimizma, sa državnog skijališta Kolašin 1600 sada ponavljaju poruke od lani, pa rukovodilac Bojan Medenica kaže da je “jasno da se sljedeća sezona ne smije dočekati bez vještačkog osnježavanja”.
-Staze, koje pokriva žičara K8 bile su u funkciji svega 15 dana. Traka za početnike radila je 31 dan. Sada ne radimo zbog nedostatka snijega. Tolikim brojem skijaških dana ne mogu biti, naravno, zadovoljan. Od 22. januara staze koje ‘prate’ žičaru K8 ni jesu u funkciji, pa gosti skijališta mogu uživati samo u panoramskoj vožnji. Zaista je neophodno da svi damo doprinos, kako i narednu sezonu ne bismo dočekali na isti način. Budućnosti ski-centra nema bez vještačkog osnježavanja – poručuje Medenica.
Koliko u vrijeme globalnog zatopljenja znači vještačko osnježavanje, najbolje se vidi na primjerima susjednih skijališta na Jahorini i Kopaoniku, gdje je i danas moguće skijati, uprkos toplom vremenu i nedostatku prirodnog snijega…
VIKENDOM NEŠTO I BUDE
Kraj školskog raspusta i kiša ispraznili su i privatni smještaj u Kolašinu. Trenutno se, kaže direktorica lokalne Turitičke organizacije (TO) Zorica Milašinović može govoriti samo o izletničkom turizmu.
“Popunjenost kapaciteta bila je odlična dok je trajao raspust, poslije toga uslijedila je kiša, nije bilo snijega, pa je uslijedilo i naglo su otkazivane rezervacije u privatnom smještaju. Još ima vikend posjeta,a riječ je uglavnom o gostima iz Crne Gore, koji se nakratko zadržavaju u Kolašinu. O dužim boravcima,nažalost,sada ne možemo govoriti. U Kolašinu je i određeni broj turista iz Albanije, koji ostaju, bez obzira na to, ima li snijega, po nekoliko dana. Daleko je od onoga što smo očekivali od ove sezone, objašnjava Milašinović.
Prema njenim riječima, kad nema snijega velikim dijelom je uzaludan i trud da se obogati vanpansionska ponuda. Kako kaže, manifestacije ne mogu zamijeniti snijeg.
Njene riječi potvrđuju i vlasnici privatnog smještaja. O očekivanjima više ne govore, ali ponavljaju poruku da nadležni moraju da nađu rješenje bar za narednu turističku zimu. A rješenje je, jednoglasni su vješački snijeg.
No, pogrešno bi bilo zaključiti da je nedostatak snijega jedini problem ski-centara i državne kompanije Skijališta Crne Gore (SCG),u čijem je sastavu Kolašin 1600. Veliki dio skijaške infrastrukture na Bjelasici nije bio u funkciji, čak ni u danima kada je bilo dovoljno snijega. Zbog neophodne dodatne sanacije zemljišta oko stuba broj 4 nije bezbjedan za upotrebu šestosjed K7, koji prati 10 kilometara staza. Ta žičara povezuje u jedinstvenu ponudu od četrdesetak kilometara staza, skijašku infrastrukturu državnog i privatnog skijališta Kolašin 1450, a građane je koštala oko devet miliona eura.
Odbor direktora (OD) SCG početkom januara saopštio je da ne znaju koliko će trajati radovi na sanaciji zemljišta, ni kada bi ta žičara mogla biti ponovo u funkciji…
Za razliku od ski-centra na Bjelasici gdje je uloženo desetine miliona eura, na Savinom kuku malo šta je ulagano već decenijama, pa dotrajala skijaška infrastruktura predstavlja veliki problem i u danima kada ima dovoljno snijega. Dok na Bjelasici muku muče sa pitanjem kako dovesti veliku količinu vode do skijališta, što je preduslov za vještačko osn ježavan je, na Durmitoru je taj problem riješen. Izgrađeno je vještačko jezero na nekoliko stotina metara od skijališta, ali vještačkog snijega još nema…
Opširnije u Vijestima
