Kupovina većinskog paketa akcija ili cjelokupnog vlasničkog udjela ruskih kompanija Gazprom i Gazprom njeft u Naftnoj industriji Srbije (NIS), kao jedno od mogućih rješenja za izbjegavanje potencijalnih sankcija SAD-a i Velike Britanije, mogla bi koštati Srbiju od nekoliko stotina miliona eura do 1,5 milijardi eura, rekao je danas Nenad Gujaničić, glavni broker brokerske kuće Momentum.
“Vrijednost NIS-a, prema cijenama akcija na Beogradskoj berzi, koje su u dva dana pale za oko 10 odsto, pala je ispod milijardu eura. Tržišna vrijednost NIS-a na berzi se posljednjih godina kretala između milijardu i 1,3 milijarde, ali trenutne cijene akcija na Beogradskoj berzi ne treba uzimati zdravo za gotovo,” rekao je Gujaničić danas za Betu.
Dodao je da ta cijena nije realna zbog izrazito nelikvidnog tržišta Beogradske berze, gdje je promet izuzetno nizak, te da bi u slučaju raspisivanja tendera za prodaju NIS-a cijena bila 2,5 do tri milijarde eura, a u slučaju jače konkurencije možda i više.
Od 2022. godine vlasnici NIS-a su ruska kompanija Gazprom njeft s 50 odsto, drugi najveći akcionar je država Srbija s 29,87 odsto, Gazprom posjeduje 6,15 odsto, a najveći vlasnik među malim akcionarima je skrbnički račun OTP banke, s 1,61 odsto akcija.
Niko od ostalih akcionara nema ni jedan odsto vlasništva, a među njima su i građani Srbije koji posjeduju po pet akcija.
Sankcije Evropske unije, a sada ih je najavio i SAD, Rusiji i njenim kompanijama uzrokovane su agresijom te zemlje na Ukrajinu.
Vučić je prije tri dana najavio mogućnost uvođenja sankcija NIS-u zbog vlasništva ruskih kompanija u toj kompaniji u Srbiji.
Rekao je da nije vidio zvanične novine, ali da je saznao da će SAD i Velika Britanija uvesti sankcije ruskim kompanijama, suvlasnicima NIS-a, zabranom transporta sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) kroz Hrvatsku od luke Omišalj do NIS-ovih rafinerija u Novom Sadu i Pančevu.
Američki ambasador u Beogradu Christopher Hill nije ni potvrdio ni negirao odluku o sankcijama, ali je rekao da taj rizik postoji već duže vrijeme.
Zabrana korišćenja naftovoda JANAF-a, s kojim NIS ima potpisan ugovor o tranzitu sirove nafte do 2026. godine, značila bi da kompanija ne može osigurati tu energiju za preradu u derivate, osim transportom teglenicama, što mnogi stručnjaci smatraju gotovo nemogućim. Budući da zvanična odluka još nije objavljena, nije poznato hoće li se sankcije protiv ruskih kompanija odnositi samo na većinski ili na ukupni udio vlasništva u NIS-u.
Gujaničić je kazao kako smatra da u kupoprodajnom ugovoru između države Srbije i ruske strane ne postoji klauzula po kojoj bi Srbija imala prednost pri kupovini u tržišnoj utakmici.
Promet akcijama NIS-a na berzi izuzetno je mali, pa je u prethodna dva dana, kada je cijena dosta oscilirala, prodato za samo 150.000 eura, odnosno 0,02 odsto od ukupnog broja akcija.
Eventualno preuzimanje NIS-a znači, kako je naveo, da će se otkupiti obaveze te kompanije, koje trenutno iznose oko 600 miliona eura, te imovina – rafinerije, naftna polja i oko 350 pumpi.
Potencijalni kupci prije svega gledaju potencijal tržišta. NIS je imao izuzetno dobre godine poslovanja, poput 2022. kada je dobit iznosila blizu 800 miliona eura. “Prosječna dobit posljednjih deset godina bila je oko 300 miliona eura i ta brojka je pravi reper koliku dobit kompanija može ostvariti u budućnosti,” rekao je Gujaničić.
Kao jedno od mogućih rješenja problema spominje se nacionalizacija NIS-a od strane Republike Srbije, no kako kaže Gujaničić, to bi imalo izuzetno loše posljedice na investiciono okruženje koje ni bez ovakvih vanrednih odluka nije baš dobro.
Prema njegovim riječima, kada se neka država odluči na takav korak, mora biti jasno da će se investitori kloniti te zemlje zbog mogućnosti da im država otme imovinu.
Kako je rekao, odluka o mogućim sankcijama još nije objavljena i ne zna se što ona tačno podrazumijeva, pa je vrlo preuranjeno stvarati razne scenarije mogućih rješenja.
“NIS i dalje posluje pod sankcijama, postoje problemi u nabavci opreme za Petrokemiju koja je u njenom sastavu, otežano je finansiranje, ali nije bilo panike, kompanija se prilagodila novim uslovima. Ono što bi sada moglo biti drugačije jeste da bi sankcije onemogućile snabdijevanje sirovom naftom, a ako bi to primijenile zemlje u okruženju, to bi značilo da su sankcije usmjerene prema Srbiji, a ne prema samoj kompaniji,” rekao je Gujaničić.
