Vjerovatnoća da osoba koja je bila na bolovanju najmanje šest mjeseci napusti tržište rada veća je nego da će se vratiti.Norvežani su proveli najviše dana na bolovanju, Velika Britanija gubi 40 milijardi eura godišnje zbog dugotrajnih odsustava
Odsustva s posla zbog bolovanja koštaju Evropu milijarde eura godišnje, a kompanije nastoje preokrenuti ovaj trend kako bi izbjegle gubitke i povećale produktivnost, navodi se u danas objavljenoj analizi Blumberga.
Porast broja i dužine bolovanja u Evropi posljedica je pandemije virusa korona, starenja radne snage, sve veće svijesti o negativnim posljedicama stresa na mentalno zdravlje, ali, prema kritičarima, i velikodušnog sistema socijalne i zdravstvene zaštite.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u svom izvještaju konstatira da su u 2022. godini najveći broj dana na bolovanju proveli Norvežani i to u prosjeku 27,5 dana godišnje, što je najviši nivo u posljednjih 15 godina.
U Velikoj Britaniji broj ekonomski neaktivnih radno sposobnih ljudi porastao je za skoro 800.000 od početka 2020, a dugotrajna odsustva zbog bolovanja koštaju tamošnju privredu skoro 33 milijarde funti, odnosno 40 milijardi eura godišnje.
Švajcarska osiguravajuća kompanija Cirih osiguranje smatra da bi troškovi zbog bolovanja u Britaniji mogli udvostručiti do kraja ove decenije.
Slično dramatične brojke pojavile su se i drugdje u Evropi.
Poslodavci u Njemačkoj prošle godine potrošili su rekordnih 77 milijardi eura na bolovanja zaposlenih, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2010. godinu, saopćio je Institut za ekonomska istraživanja IW.
Zemlja gubi oko 200 milijardi eura godišnje zbog bolovanja, pokazuju procjene Vlade u Njemačkoj.
U Francuskoj, šef nacionalne agencije za zdravstveno osiguranje upozorio je na povećane troškove zbog bolovanja koji opterećuju budžet.
Francuski nacionalni revizor iznio je kontroverzan prijedlog da se ukine naknada za izostanke kraće od osam dana, što bi moglo uštedjeti 470 miliona eura godišnje.
Jedna od najstrašnijih statistika u ovoj oblasti je da, ako je neko bio na bolovanju najmanje šest mjeseci, vjerovatnoća da će on ili ona napustiti tržište rada veća je nego da će se vratiti – izjavio je viši analitičar tržišta rada OECD, Kristofer Princ.
Vlade i preduzeća moraju postupati pažljivo i osjetljivo prilikom rješavanja ovog problema da njihovi postupci ne bi izgledali okrutno i nepromišljeno, dodaje njujorška agencija.
(Izvor: Tanjug)
