U Crnoj Gori se 12 odsto građana boji da može ostati bez krova nad glavom, pokazalo je drugo istraživanje inicijative Prindex iz oktobra ove godine.
To je nešto bolji rezultat u odnosu na istraživanje iz 2020. godine, kada je 13 odsto građana Crne Gore strahovalo da može ostati bez doma.
Prindex mjeri koliko se ljudi osećaju sigurno kada je riječ o stanovanju, a podaci, koji obuhvataju 108 država svijeta, bi trebalo da pomognu vladama u donošenju odgovarajućih mjera.
U Crnoj Gori većina onih koji se osjećaju nesigurno kao razlog za to navode mogućnost da će ih stanodavac ili vlasnik nekretnine izbaciti. Slijedi opcija da neće imati dovoljno novca da bi platili troškove, zatim neslaganje sa porodicom i smrt člana familije koji je vlasnik nekretnine. Nijedan ispitani kao uzrok nesigurnosti nije naveo da bi mu država ili banka mogla zaplijeniti nekretninu.
Izvještaj za 2024. godinu pokazao je da 1,1 milijarda odraslih osoba širom svijeta, odnosno 23 odsto globalne populacije, osjeća nesigurnost kad su u pitanju prava na imovinu ili zemljište.
Ovaj osjećaj nesigurnosti značajno je porastao u posljednje četiri godine. Najgore je U Turskoj, gdje se čak 37 odsto odraslih boji da će ostati bez doma. Ali to nije novi podatak, četiri godine prije, Turska je bila na vrhu s 31 odsto. U Grčkoj je to 35 odsto, u Ukrajini u kojoj bijesni rat 33 odsto, a na Kipru 25. Slijede Albanija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Letonija i Kosovo.
Hrvatska se našla u društvu Crne Gore i Mađarske gdje je 12 posto odraslog stanovništva zabrinuto. Srbija je ispod Hrvatske s 11 odsto stanovništva koje strahuje oko krova nad glavom.
Najniže percepcije nesigurnosti zabilježene su u Litvaniji gdje je 6 odsto stanovnika nesigurno, zatim u Bugarskoj i Moldaviji, koje imaju indeks od 7 odsto.
| Razlozi | Crna Gora | Srbija | Hrvatska | Bugarska | Albanija | Kosovo | BIH |
| Vlasnik vas može izbaciti | 9 | 7 | 4 | 2 | 7 | 4 | 5 |
| Neslaganje sa porodicom | 3 | 3 | 2 | 2 | 4 | 5 | 3 |
| Smrt člana porodice | 1 | 2 | 2 | 1 | 2 | 3 | 2 |
| Zapljena nekretnine | 0 | 1 | 1 | 0 | 1 | 0 | 0 |
| Nedostatak novca | 5 | 3 | 3 | 3 | 8 | 3 | 2 |
| Država vas može deložirati | 0 | 2 | 0 | 0 | 4 | 1 | 1 |
U Crnoj Gori mali broj onih koji imaju prava na drugu nekretninu
Što se tiče druge nekretnine, Prindex je otkrio značajan rast udjela odraslih koji imaju vlasnička, zakupna ili prava korišćenja nepokretnosti osim glavne stambene jedinice.
Oko 24 odsto ispitanika u 2024. godini (prema 18 odsto u 2020. godini) izjavilo je da imaju prava na drugu stambenu jedinicu, poljoprivredno zemljište, komercijalne ili druge nepokretnosti.
Najveći udio populacije sa pravima na drugu nekretninu zabilježen je u Kambodži (55 odsto), Ugandi (39 odsto), Kini i Grčkoj (obje po 38 odsto), dok je najmanji u Crnoj Gori (9 odsto), Zimbabveu (8 odsto) i Egiptu (6 odsto).
„Postoji značajna rodna razlika u pravima na drugu imovinu. U 2024. godini, oko 27 odsto muškaraca je izjavilo da imaju prava na drugu imovinu, u poređenju sa 22 odsto žena. Taj jaz se povećao u posljednjih pet godina“, piše u izvještaju.
Apel za bolje stambene politike
Izvještaj upozorava da se svijet sve više udaljava od obezbjeđivanja jednakih prava na zemljište i stanovanje za sve do 2030. godine, uprkos tome što je to jedan od Ciljeva održivog razvoja UN-a.
“Ovi nalazi su poziv na buđenje za donosioce politika širom svijeta. Sigurnost vlasništva nije samo problem za zemlje s niskim prihodima – finansijska nestabilnost, prijetnje deložacijom i sukobi čine prava na imovinu manje sigurnima za milione ljudi, uključujući one u najrazvijenijim zemljama”, rekao je Malkolm Čildres (Malcolm Childress), glavni autor izvještaja.
Izvještaj zagovara fokusirane, specifične strategije za svaku zemlju, ali glavne strategije su primjenjive svuda.
Predlažu tako finansijske sigurnosne mreže i politike socijalne zaštite za podršku najmoprimcima i vlasnicima hipotekarnih kredita koji se suočavaju s finansijskim poteškoćama. Tu je i standardni predlog za proširenje programa pristupačnih stambenih objekata, uključujući socijalno stanovanje i zajedničke zemljišne trastove.
Prema podacima iz izvještaja, treba doskočiti i rodnim razlikama jer su žene u većoj opasnosti da će ostati bez krova nad glavom i prava na imovinu, gdje 48 posto žena izražava zabrinutost, prema 40 posto muškaraca.
Još jedna od preporuka je da se urede troškovi domaćinstva za stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva. Odnosno, da je situacija u kojoj neki daju i do 70 posto svoje plate za stanovanje, neodrživa.
Euronews Business je izvijestio da udio prihoda od minimalne plate koji se troši na najam varira širom Europe, od 35% u Francuskoj do 56% u Nizozemskoj.
Izvor: Forbes Crna Gora
