Njemačku čekaju novi izbori, ali kada? Kancelar Olaf Šolc želi nastaviti s manjinskom vladom koju čine SPD i Zeleni do januara. Opozicija je ogorčena i želi izbore što je prije moguće.

Što slijedi dalje? Bilo je to ključno pitanje dan nakon raspada takozvane semafor koalicije (nazvane po bojama stranaka koje su je činile). Pitanje na koje kancelar Olaf Šolc iz Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) nudi potpuno drugačiji odgovor od opozicije, koja traži brži razvoj događaja. To se prije svega odnosi na demokršćansku Uniju CDU/CSU, koja bi, prema aktuelnim ispitivanjima javnog mnjenja, imala najveće šanse da na prijevremenim izborima postane najjača snaga.

Vodstva Unije i poslaničkog kluba na čelu s predsjednikom Hršćansko-demokratske unije (CDU) Fridrihom Mercem sastala su se odmah u četvrtak ujutro.

“Semafor više nema većinu u Bundestagu, i zato moramo pozvati kancelara, i to je jednoglasna odluka poslaničkog kluba CDU/CSU, da odmah zatraži glasanje o povjerenju već početkom sljedeće sedmice. Najkasnije,” rekao je Merz nakon sastanka.

Pozivanje na glasanje o povjerenju u parlamentu znači da kancelar stavlja sam sebe na provjeru. U takvim slučajevima obično ima većinu poslanika iza sebe. No, nakon raspada koalicije, za njega će glasati samo poslanici SPD-a i Zelenih, ali ne i poslanici FDP-a. Ako kancelar izgubi povjerenje parlamenta, Ustav daje jasne smjernice za dalje postupke koji vode do novih izbora.

No kancelar Šolc je odmah predstavio svoj plan u srijedu naveče, i želi ga se pridržavati. Ne namjerava tražiti glasanje o povjerenju do 15. januara, a do tada će nastaviti s manjinskom vladom koju čine SPD i Zeleni.

“Vlada obavlja svoj posao, tako će biti sljedećih nekoliko sedmica i mjeseci, a građani će uskoro imati priliku da odluče šta dalje,” rekao je na konferenciji radničkih savjeta koncerna Telekom u četvrtak ujutro, terminu koji je već bio na kancelarovom rasporedu.

SPD i Zeleni žele donijeti nekoliko zakona prije novih izbora i treba im vremena za pozicioniranje. Njihovi rezultati u ispitivanjima javnog mnjenja su poražavajući; vlada Olafa Šolca nedavno je postigla neslavan rekord kao najnepopularnija vlada u istoriji SR Njemačke.

Osnovni zakon, kako se u Njemačkoj naziva ustav, predviđa samo mogućnost takozvanog konstruktivnog izglasavanja nepovjerenja. Da bi to uradile, stranke bi morale organizovati vlastitu većinu i vlastitog kandidata, a to bi bilo moguće samo ako bi Unija CDU/CSU udružila snage sa svim ostalim parlamentarnim strankama protiv SPD-a i Zelenih, uključujući desno-populističku Alternativu za Njemačku (AfD), stranku koja djelimično slovi za ekstremističku. No, takva saradnja za Uniju ne dolazi u obzir.

Fridrih Merz, koji će biti kandidat Unije CDU/CSU za kancelara na sljedećim parlamentarnim izborima, bijesan je na Šolca. Odgađanje novih izbora naziva “političkim odugovlačenjem bankrota”. Bavarski premijer i lider Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder govori u istom tonu i također poziva na hitno glasanje o povjerenju i nove izbore.
“Šolc, Habek (glavni predstavnik stranke Zeleni u vladi pr. ur.) i Lindner potpuno su podbacili,” rekao je Zeder u Minhenu, te raspad koalicije opisao kao “simbol propadanja Njemačke.”

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer istovremeno poziva na razboritost.

“Mnogi građani Njemačke su zabrinuti zbog neizvjesne političke situacije u svojoj zemlji, u Evropi, u svijetu, čak i nakon izbora u SAD-u,” rekao je Štajnmajer u Berlinu. “Nije vrijeme za taktiziranje i prepucavanja, već za razum i odgovornost. Očekujem od svih odgovornih da postupaju u skladu sa odgovornošću koju nosi trenutna situacija.”

I sam njemački predsjednik sada nosi veliku odgovornost. U četvrtak u podne uručio je razrješenje saveznom ministru finansija i predsjedniku FDP-a Kristijanu Lindneru. Kancelar je u srijedu uveče prekinuo saradnju sa liderom FDP-a i strankom koja je napustila vladu. Štajnmajer je uručio razrješenja i liberalnom ministru pravde Marku Bušmanu i ministarki obrazovanja Betini Stark-Vacinger. No savezni ministar saobraćaja Folker Vising želi ostati na dužnosti, zbog čega je istupio iz FDP-a.

Ministarstvo finansija do novih izbora preuzima Jorg Kukis. Ekonomski stručnjak, dugo je radio za investicionu banku Goldman Saks, prije nego što je 2021. godine prešao u kancelarski kabinet kao državni sekretar i bio na istoj poziciji u saveznom ministarstvu finansija.

Kancelar i preostali ministri ostaju na dužnosti. Prema Ustavu, savezni predsjednik mora odlučiti o raspuštanju Bundestaga samo ako parlament ne iskaže povjerenje kancelaru. “Spreman sam donijeti ovu odluku,” rekao je Štajnmajer.

Kao vodeći član SPD-a, Štajnmajer je obavljao ministarske i druge političke funkcije oko 18 godina prije nego što je prvi put postao predsjednik države 2017. Od tada mu je članstvo u SPD-u u mirovanju. Šezdesetosmogodišnjak je, naravno, svjestan da ga lako mogu optužiti za pristranost. Vjerovatno je to jedan od razloga zašto naglašava da će kritički pratiti daljnje korake.

“Naša zemlja treba stabilnu većinu i vladu sposobnu za djelovanje. To će biti moja misao vodilja u daljim koracima.”

Ali u Berlinu tema razgovora nije bilo samo pitanje šta će se sljedeće desiti u Njemačkoj nakon što se semafor ugasio. SPD, Zeleni i FDP također se bore za svoje verzije objašnjenja zašto je vlada raspala. Kancelar je prilikom obraćanja javnosti u srijedu uveče žestoko optužio Kristijana Lindnera. Dan kasnije nastavio je u istom tonu i nabrojao: Njemačka je samo Ukrajini do sada dala 30 milijardi eura vojne pomoći. Prijem izbjeglica iz Ukrajine košta dvanaest milijardi eura godišnje.

“Želim naglasiti da, ako dođete do zaključka da ove troškove možemo samo tako, usput podnijeti, onda se igrate vatrom,” rekao je Šolc. Po njegovom mišljenju, sredstva iz aktuelnog budžeta su iscrpljena “do posljednjeg centa”. Zato su potrebna nova zaduženja.

SPD i Zeleni više puta su pozivali na suspendovanje takozvane dužničke kočnice i uzimanje novih kredita. No FDP na to nije bio spreman.

“U nekom trenutku dođemo do tačke kada se moramo odlučiti hoćemo li socijalnu, ekonomsku, unutrašnju i vanjsku sigurnost dovesti u opasnost i ugroziti jedinstvo društva ili ćemo reći da je sve to važno, ali da je u pitanju privremeni izazov s kojim se suočavamo i da je jasno da ga moramo finansirati izvan uobičajenog budžeta,” rekao je kancelar Šolc.

Kristijan Lindner se s tim ne slaže. Raspad semafora, po njegovom mišljenju, nije bio nužan.

“To su politički htjeli drugi,” rekao je Lindner. Optužio je svoje bivše partnere za prljavu igru. “Politička odgovornost države također podrazumijeva stil u javnosti kako se demokratija ne bi oštetila.” Neće učestvovati u takvom pristupu.

Lindner takođe zagovara brzo raščišćavanje puta za nove izbore.

Međutim, kancelar i njegov ministar ekonomije i vicekancelar Robert Habek žele se držati svog rasporeda. SPD i Zeleni nisu „v.d. koalicija“, već manjinska vlada i stoga su potpuno sposobni djelovati i na međunarodnom nivou, poručuje ostatak semaforske vlade.

Izvor: SEEbiz / Deutsche Welle