Island je eksperimentisao sa skraćenjem radne nedjelje i poslije dvije godine se pokazalo da su radnici koji su imali kraće radno vrijeme i radili četiri dana u nedjelji zabilježili veću produktivnost. Island nije prva država, a sigurno ni posljednja, koja će se upustiti u testiranje ovakvog modela.
To su testirale i Španija, Velika Britanija, Japan i druge države. Sprovođenjem tog modela zaključeno je da su pozitivni efekti skraćenja radne nedjelje manje stresa za radnike, manje razboljevanja i bolovanja, povećanje produktivnosti, manje troškova za firme i poboljšanje kvaliteta života.
Eurponews istražuje da li je ovakav fenomen moguć i u Srbiji i zašto produktivnost u Srbiji nije visoka.
Svetlana Budimčević iz Unije poslodavaca Srbije rekla je za Euronews da s jedne strane ima pozitivnih primjera i u Srbiji, gdje određene kompanije već razmišljaju na ovu temu.
Ona dodaje da je sve to još uvijek na nivou fenomena i eksperimenta.
“Kada smo uvodili osmočasovno radno vrijeme, i tada je to bio fenomen, pa eto, zaživjelo je nekako. S jedne strane, stvarno ima pozitivnih primjera, i ovdje u Srbiji određene kompanije već razmišljaju na ovu temu i u vidu eksperimenta su pokušale da sa svojim radnicima dogovore ovakav režim rada, ali i na nivou Evropske unije. Pa evo i Island, koji nije članica Evropske unije, ima takvu priču. Interesantno je za razmišljanje, za analizu, ali sada treba da vidimo koliko je to primjenjivo u Srbiji”, rekla je Budimčević.
Budimčević navodi da treba vidjeti koliko je skraćenje radne sedmice i radnog vremena usklađeno sa radnim zakonodavstvom u Srbiji.
Ona kaže da je to osjetljiva tema, te da taj model ne bi mogao trenutno biti primijenjen u svim djelatnostima, a da ne bi smjelo biti bilo kakve diskriminacije prema zaposlenima, kako bi se izbjeglo da se jednom zaposlenom dozvoli kraće radno vrijeme i skraćenje radne sedmice, a drugom ostane standardno osmočasovno radno vrijeme.
“Mi i dalje radimo 40 sati sedmično, odnosno osam sati dnevno, ali postoji mogućnost određenih modela, sada da li bi to bilo skraćenje radnog vremena ili drugačiji raspored radnog vremena u toku radne sedmice. Bilo je eksperimenata, četiri dana se radi, ali određenim danima se radi duže od osam sati. To je na neki način prilika da se vikend produži i kvalitetnije provede sa porodicom, da se iskoristi za neke kulturne sadržaje, ali i da sigurno utiče na relaksaciju i na balans između posla i privatnog života”, rekla je Budimčević.
Ona dodaje da postoji mogućnost određenog skraćenja, ali kod profesija koje su rizične i u kojima akt o procjeni rizika propisuje ovakve režime, a to se smatra kao standardno radno vrijeme sa zagarantovanom zaradom.
“Poslodavac kad razmišlja o bilo kakvoj inovaciji, mora voditi računa o strukturi zaposlenih, o svojoj djelatnosti i da na najoptimalniji način organizuje rad. Ali konkurencija je žestoka, tehnološki napredak ide brzo. Shvatili smo da ne možemo da se oslanjamo samo na naše unutrašnje tržište, već moramo pratiti šta se dešava u zemljama Evropske unije, kako se biznisi razvijaju. Moramo napraviti balans između produktivnosti, dostojanstva na radu zaposlenih, ali svakako očuvati konkurentnost i tog preduzeća, ako govorimo o nekom određenom preduzeću, ali i naše domaće privrede”, rekla je Budimčević.
“Najvažnije je da zaposleni budu zadovoljni”
Budimčević smatra da bi skraćenje radne sedmice moglo donijeti benefite, naglašavajući da je najvažnije da su zaposleni zadovoljni, da funkcionišu kao tim i da im se maksimalno izlazi u susret, jer će se to odraziti na produktivnost. Govoreći o primjeru Islanda, sagovornica Euronews Srbija kaže da jaka ekonomija može obezbijediti stabilnu socijalnu državu.
“Kada imate jaku ekonomiju, imate kvalitetne poslove, ulaganje u inovacije, i sigurno će biti rasta zarada, a tu su i socijalna davanja. Island je napravio balans. Upoređujući se sa tom zemljom, imaju niže poreze. S druge strane, imaju stabilan socijalni sistem. To mnogo znači i za građane, a opet niži porezi znače i za privredu. Napravili su idealnu kombinaciju”, rekla je Budimčević.
Gdje je izvodljivo skraćenje radne sedmice: Koliko su poslodavci spremni da eksperimentišu?
Ona je napomenula da treba voditi računa o nivou tehnološkog razvoja i da preduzeća treba da ulažu u mašine, opremu i tehnologiju kako bi se, uz automatizaciju, razmišljalo o skraćenju radnog vremena.
“Jedno su želje, drugo su mogućnosti. Sigurno je da će se razmišljati o tome, i da neće biti potrebe za dužim radnim angažovanjem”, rekla je ona.
Budimčević smatra da bi za poslodavce trenutno bilo luksuzno da uvedu ovakva rješenja.
Ona kaže da organizovanost zavisi od top menadžmenta, a da prava organizacija bez praznih hodova znači uštedu vremena i kvalitetnije iskorišćeno radno vrijeme.
“Ako želite dugoročno opstati na tržištu, morate ulagati u radnu snagu”, rekla je Budimčević, za Euronews Srbija.
