Cijene nafte značajno su porasle zbog rata na Bliskom istoku, pa će gorivo opet poskupjeti. Iako je ovo najveći nedjeljni porast u posljednje dvije godine, reakcija na iranski raketni napad na Izrael bila je zapravo prilično mirna. Da li su trgovci previše ravnodušni?
Iran je važan član OPEC-a. Ukoliko bi Izrael zaista u osvetničkom bijesu počeo uništavati iranske naftne stanice, čak četiri posto svjetskih zaliha nafte bilo bi ugroženo. Takođe se strahuje da bi otežan prolaz kroz Hormuški moreuz, ključan za opskrbu naftom, mogao izazvati eskalaciju već ionako napete situacije. Trgovci za sada uglavnom ignorišu crne scenarije. Postoji mnogo slobodnih kapaciteta koje bi OPEC vjerovatno mogao brzo nadoknaditi, a na tržište još uvijek utiče OPEC-ova politika povećanja proizvodnje krajem godine. Iznad svega: otvoren je rekordan broj kratkih pozicija (špekulanti ih koriste za klađenje na pad cijena), jer se predviđa višak ponude za 2025. godinu.
Ipak, mnoge je upozoreno da bi nafta mogla kratkoročno naglo poskupjeti. U Goldman Sachsu smatraju da bi dugotrajnije smanjenje iranske proizvodnje za milion barela dnevno (i ukoliko, naravno, OPEC ne reaguje) moglo povećati cijenu „crnog zlata“ za čak 20 dolara po barelu (odnosno na skoro 100 dolara), dok u švedskoj banci SEB predviđaju potencijalni rast cijena nafte do 200 dolara po barelu. Cijena nafte Brent prošle sedmice porasla je sa 72 na 78 dolara, a u petak je nakratko prešla 79 dolara, pa je sedmični rast iznosio deset odsto. Nije bilo sličnih uzlaznih pomaka unutar jedne sedmice od oktobra 2022. godine. Kineska najava mjera za podsticanje likvidnosti radi pokretanja ekonomije dodatno je pomogla ovakvom rastu.
Berze su u petak (pored kretanja na tržištu nafte) zanimale i najave američkog Ministarstva rada o otvaranju novih radnih mjesta u septembru. Otvoreno je neto 254.000 novih radnih mjesta, što je znatno više od predviđanja (140.000). Stopa nezaposlenosti neočekivano je pala na 4,1 odsto. Ovo je najjasniji dokaz da se američka ekonomija ne hladi prebrzo, što se naslućivalo nakon prethodne dvije slične objave u julu i avgustu. U strahu od prevelikih posljedica po tržište rada (i sa sve više uvjerenja da je borba protiv inflacije uspješna), Fed je na septembarskom sastanku počeo snižavati kamatne stope, spustivši ih za nevjerovatnih 50 bodova, čime su došle na najniže nivoe u posljednje 23 godine.
Prije sljedećeg sastanka Federalnih rezervi 6. i 7. novembra, malo ko očekuje da će Fed ponovo sniziti kamatne stope za pola procentnog boda. Prevladava mišljenje da ćemo vidjeti „normalno“ smanjenje, odnosno za četvrtinu procentnog boda, na 4,50 odsto. Ipak, Wall Street je tokom petka prilično ojačao – Dow Jones (+0,8%) dostigao je rekordnu vrijednost, dok je Russell 2000 (+1,5%), koji uključuje manje kompanije, zabilježio još izraženiji rast. Među pojedinačnim sektorima, finansijski sektor je posebno ojačao, a biće pod lupom i naredne sedmice, kada počinje sezona objave kvartalnih rezultata, a prvi su na redu finansijski giganti JP Morgan Chase, Wells Fargo i BlackRock, prenosi SEEbiz.
U Cresset Capitalu ističu da je njujorški S&P 500 lijepo pratio rast dobiti i dividendi između 2010. i 2023. godine, ali ne više nakon početka 2023. godine. Prema njihovim izračunima, tržišne cijene su trenutno u prosjeku 18 odsto iznad očekivanih nivoa. Američke kompanije moraju opravdati ovo povjerenje investitora snažnim rastom zarade, jer samo tako visoke procjene mogu opstati. Prema podacima LSEG Datastream-a, dionicama unutar S&P-a trenutno se trguje po 21,5 puta većoj cijeni u odnosu na očekivanu zaradu za narednih 12 mjeseci. Ovo je blizu najviših vrijednosti u posljednje tri godine, i znatno iznad prosjeka od 15,7.
