Evropskoj uniji je potrebno do 800 milijardi eura (884 milijarde dolara) dodatnog finansiranja godišnje kako bi ispunila svoje ključne ciljeve konkurentnosti i klimatskih promjena, navodi se u izvještaju ekonomiste i političara Maria Draghija.
Ciljevi bloka da ojača svoju geopolitičku relevantnost, socijalnu jednakost i dekarbonizaciju ugroženi su slabim ekonomskim rastom i produktivnošću u poređenju sa SAD i Kinom, navodi se u izvještaju.
Studija koju je vodio Draghi – koji je ranije bio premijer Italije i predsjednik Evropske centralne banke tokom dužničke krize u eurozoni – pokazala je da prioriteti EU moraju uključivati smanjenje cijena energije, podizanje konkurentnosti i jačanje investicija u odbranu.
EU se također mora prilagoditi svijetu u kojem “ovisnosti postaju ranjivost i više se ne može osloniti na druge za svoju sigurnost”, navodi se u izvještaju, navodeći zavisnost EU od Kine za kritične minerale i oslanjanje Kine na EU da apsorbuje svoje industrijski višak.
Visok nivo trgovinske otvorenosti EU će je ostaviti izloženom, ako se ubrzaju trendovi ka autonomiji lanca snabdevanja, nastavlja se u izveštaju. Otprilike 40% evropskog uvoza dolazi od malog broja dobavljača koje je teško zamijeniti, a oko polovina ovog obima potiče iz zemalja s kojima blok nije „strateški usklađen“, kaže se.
„EU će morati razviti istinsku „vanjsku ekonomsku politiku“ koja koordinira preferencijalne trgovinske sporazume i direktna ulaganja sa zemljama bogatim resursima, stvaranje zaliha u odabranim kritičnim područjima i stvaranje industrijskih partnerstava kako bi se osigurao lanac snabdijevanja ključne tehnologije”, navodi se u izvještaju.
EU će morati osigurati da se ovisnosti ne povećavaju i nastojati da “iskoristi potencijal domaćih resursa kroz rudarenje, recikliranje i inovacije u alternativnim materijalima”.
Ostali ciljevi uključuju punu implementaciju jedinstvenog tržišta, koje uključuje 440 miliona potrošača i 23 miliona kompanija, smanjenjem trgovinskih trenja.
Blok takođe mora nastojati da osigura da njegova politika konkurencije ne postane „prepreka evropskim ciljevima“, posebno u tehnološkom sektoru. Evropska koalicija takođe mora da omogući „ogromne potrebe za investicijama koje u Evropi nisu bile viđene pola veka“, kroz mešavinu privatnih finansija i javne podrške. EU u međuvremenu pati od “inovacionog deficita” koji se mora riješiti reformama, navodi se u izvještaju.
Što se tiče koraka za mobilizaciju privatnih finansija, izvještaj preporučuje tranziciju Europskog tijela za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) iz koordinatora nacionalnih regulatora u jedinstvenog regulatora za sva tržišta vrijednosnih papira EU koji će se moći fokusirati na sveobuhvatne ciljeve, slično američkim vrijednosnim papirima i Komisija za razmjenu (SEC).
Stopa ukupnih investicija u BDP-u EU moraće da poraste za oko 5 procentnih poena BDP-a EU godišnje na nivoe poslednji put viđene 1960-ih i 70-ih godina kako bi se ispunili ciljevi odbrane, digitalizacije i dekarbonizacije, navodi se u studiji.
Sveukupno, postavljeni ciljevi zahtijevali bi minimalno godišnje dodatno ulaganje od 750 do 800 milijardi eura, prema procjenama Evropske komisije.
Izvještaj je prošle godine naručila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je izabrana na drugi petogodišnji mandat u julu i koja bi ove sedmice trebala imenovati nove povjerenike.
Nalazi će “pokrenuti ključnu debatu za budućnost EU/Eurozone, ali nema potrebe da zadržavate dah”, rekao je Lorenzo Codogno, osnivač Lorenzo Codogno Macro Advisors, u komentarima poslanim e-poštom prije objavljivanja izvještaja.
“Ništa se neće dogoditi dok nova Komisija ne postane u potpunosti operativna, a čak i nakon toga, nezgodna, fragmentirana i krhka politička situacija u državama članicama čini izazovom dobivanje političke podrške neophodne za djelovanje. Ipak, ne mogu se isključiti neka iznenađenja, pa je stoga potrebno pažljivo pratiti političku debatu koja će uslijediti”, rekao je, prenosi CNBC.