Prosječna plata u marketingu za muškarce na svim nivoima je 61.022 eura, a za žene 48.404 eura, što predstavlja znatnu razliku.
Više od 3.000 profesionalaca koji rade u marketingu su učestvovali u jednom od najopsežnijih globalnih istraživanja dostupnih u marketinškoj industriji.
Osim analize prosječnih plata po sektorima, ova studija “Marketing week-a” je dala odgovore na pitanja o stresu zaposletnih u marketingu, njihovim stavovima vezanim za budžete i o odnosu profesionalaca u marketingu prema znanju i novim vještinama.
Ono što je očekivano jeste da je dvije trećine njih (61%) pod stresom ili pod pritiskom, a jaz između plata se u 2014. opet povećao. Prosječna plata u marketingu za muškarce na svim nivoima je 61.022 eura, a za žene 48.404 eura, što predstavlja znatnu razliku. Treba imati u vidu da su iskazane bruto plate na godišnjem nivou i da je većina ispitanih iz kompanija koje posluju na najrazvijenijm tržištima svijeta.
Među onima sa najvišim primanjima generalno u marketingu su direktori sa prosječnim primanjima od 114.699 eura, dok za njihove koleginice taj iznos predstavlja 93.825 eura. Veliki procenat njih je u upravnom odboru svojih kompanija i 45% njih kaže da njihova firma ima marketinške direktora najvišeg nivoa.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Projsečna plata se između 2012. i 2013. povećala za 3.050 eura, na 54.915 eura, a marketinški direktori u prosjeku zarađuju 105.121 eura, što je za 14,4% veće od prošlogodišnjih plata. U automobilskoj, industriji alkoholnih pića i TV industriji su najbolje plaćeni. Prosječna povišica plate za prethodnu godinu je 3,7%, što je takođe i prosječna povišica za marketinške menadžere, sa 44.856 eura na 46.954 eura.
Raspodjela plata: žene vs. muškarci
Razlike u primanjima između muškaraca i žena u oblasti marketinga iznosi 18.000 eura. Prosejčna plata za muškarce je 65.375 eura, a za žene 47.213 eura. Muškarci imaju veća primanja od žena u 20 različitih poslova za koja su sprovedena istraživanja, dok žene zarađuju više od muškaraca u 8 kategorija. Muški marketinški menadžeri zarađuju u prosjeku 48.619 eura, a žene 44.348 eura, što predstavlja razliku od skoro 10%.
Ovakvi statistički podaci su dobijeni uprkos činjenici da su 65% ispitanika bile žene.
Razlika postoji djelimično i zbog toga što muškarci imaju agresivniji pristup kad su u pitanju povišice, iako su žene često prikladnije za taj posao i imaju bolji osjećaj za detalje.
Stres u marketingu
Marketinški sektor se možda smatra jednim od najzabavnijih sektora za rad, ali iako je njihov posao da imaju kreativne ideje, oni su takođe pod stresom i to u velikom procentu – 61% kaže da je pod stresom ili osjeća pritisak.
Sportski marketinški stručnjaci su pod najvećim stresom, skoro tri četvrtine njih (74,4%) oni takođe imaju i najniža primanja u poređenju sa svojim kolegama iz drugih industrija. Prosječna primanja su im 42.336 eura, u poređenju sa platama u čitavoj marketing industriji, koja je u prosjeku 53.575 eura. Međutim, visina stresa i plate variraju, sa onima u automobilskoj industriji koji su među najviše plaćenima, iako u velikom procentu ističu da su pod stresom (67,7%). Oni koji su najmanje pod stresom su u sektoru komunalnih usluga, njih 47% kaže da osjeća pritisak ili stres.
Stres je umnogome izazvan time što je važnost marketinga u porastu, a stoga i njihova uloga.
Marketinški stručnjaci u upravnim odborima kompanija
Veliki procenat njih se nalazi u upravnom odboru svojih kompanija – 45% kaže da njihova kompanija ima marketinškog direktora najvišeg nivoa. Najveća vjerovatnoća za marketinškim članom u upravnom odboru je među proizvođačima alkoholnih pića, a oni iz sportskog marketinga imaju najmanje šanse za to.
Međutim, 54% svih ispitanika tvrdi da je marketing samo trošak u njihovim kompanijama. Trećina njih kaže da je marketing dobro ulaganje, a 13,6% kažu da uloga marketinga nije najbolje shvaćena u ostatku kompanije.
Nedostatak znanja iz marketinga: šta kažu stručnjaci?
Digitalni marketing je ono u čemu većini marketinških stručnjaka nedostaje znanja; skoro trećina njih (31,7%) su rekli da bi željeli da znaju više o ovoj oblasti. Društveni mediji su druga po redu najpopularnija oblast iz koje bi oni željeli da osvježe svoja znanja. Oni koji rade na radiju, spoljnim medijima i proizvodnji alkohola misle da imaju najmanje znanja iz oblasti digitalnih medija. Sportski marketinški stručnjaci, oni koji rade na TV-u i u zabavnoj industriji osjećaju najveće “rupe u znanju” o društvenim medijima. (Ekapija, B92)
