Crnogorski bankarski sistem na kraju maja 2015. godine posluje sa dobitkom. Dobitak u poslovanju, iskazan na nivou sistema, iznosi 6,1 milion eura. Na kraju maja negativni finansijski rezultat na nivou sistema iskazalo je pet banaka, rekao je guverner mr Milojica Dakić u intervjuu Pobjedi.

Dakić je kazao da Centralna banka intenzivno radi na pripremi prijedloga zakonskog rješenja kojim bi se definisale najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope po kojima finansijske institucije i druga lica mogu odobriti pozajmicu drugim privrednim subjektima.

Objašnjava kako izbjeći da banke ne povećaju proviziju za usluge, ukoliko se ograniče kamatne stope.

“Treba imati u vidu da će predmet ograničenja biti efektivna kamatna stopa koja uključuje sve provizije koje su povezane sa odobravanjem kredita. Naravno, nakon početka primjene zakona o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama, Centralna banka će ujedno pratiti i promjene provizija i naknada za usluge i u skladu sa potrebama će i reagovati”, kazao je Dakić.

Guverner je komentarisao i konstantni pad kreditne aktivnosti i rast depozita.

“Uticaj krize i neadekvatna kreditna politika banaka iz pretkriznog perioda su se značajno odrazili na kreditnu aktivnost banaka. Poučene negativnim iskustvom sa nekvalitetnom aktivom u periodu nakon izbijanja krize, banke su u proteklih nekoliko godina bile obazrivije u procjeni rizika i nijesu bile sklone intenzivnijem kreditiranju. Tendencije iz realnog sektora takođe ne stvaraju podsticajni ambijent za značajniji porast kreditne aktivnosti banaka usporena je privredna aktivnost, likvidnost realnog sektora i bonitet pravnih lica se smanjuju, a vrijednost duga po osnovu koje se vrši blokada računa se povećava. Kao rezultat, tokom prethodnih godina imali smo pretežno negativnu tendenciju u kreditiranju”, objašnjava Žugić.

Dodaje da je tokom prvih pet mjeseci 2015. godine primjetan rast kredita banaka.

“A može se očekivati da će se ovakav trend nastaviti, prije svega kao rezultat ulaska tri nove banke na crnogorsko bankarsko tržište tokom posljednje godine, odnosno kao rezultat pojačane kreditne aktivnosti i poboljšanjih perspektiva ekonomije kada je u pitanju ekonomski rast.Kontinuirani rast depozita i u godinama nakon izbijanja krize ukazuje na visoko povjerenje privrednih subjekata u bankarski sistem, što je značajno sa aspekta sigurnosti i stabilnosti bankarskog i finansijskog sistema u zemlji”, naglasio je Dakić.

Guverner otkriva i šta treba učiniti da se poveća državni kreditni rejting i smanji cijena kredita.

“U cilju povećanja kreditnog rejtinga neophodno je nastaviti aktivnosti usmjerene na smanjenje ključnih rizika u zemlji. U tom smislu neophodno je ubrzati rast ekonomije, uz istovremeno smanjenje državnog i spoljnog duga. Kao prioritet se ističe i rješavanje problema nekvalitetnih kredita i poboljšanje uslova kreditiranja u bankarskom sektoru. Takođe, u cilju podizanja potencijalnog rasta, kao i poboljšanja fleksibilnosti i konkurentnosti zemlje, sprovođenje strukturnih reformi je od velikog značaja”, kazao je Dakić

Naglašava da bankarski sistem u Crnoj Gori karakterišu visoki nivoi pokazatelja likvidnosti i solventnosti, što govori o sigurnosti i stabilnosti najznačajnijeg segmenta finansijskog tržišta.

“Koeficijenti likvidnosti i solventnosti su tokom prvih pet mjeseci 2015. godine bili iznad zakonski propisanih nivoa, a ostvaren je pozitivan finansijski rezultat na agregatnom nivou. Iako je i dalje visoko učešće loših kredita, na kraju maja nekvalitetni krediti banaka su bili na nižem nivou nego u istom periodu prethodne godine. U porastu su kreditna aktivnost i depoziti, tako da ima dosta razloga za pozitivnu ocjenu. Ipak, ključna negativna ocjena se odnosi na previsok nivo kamatnih stopa, a bio bi poželjniji i niži nivo loših kredita”, istakao je Dakić

On je komentarisao rast zaduženosti i šta preporučuje Vladi u tom segmentu.

“Evidentno je da je tendencija rasta javnog duga prisutna i s tim ne možemo biti zadovoljni. Međutim, treba imati u vidu da je nivo našeg javnog duga i dalje značajno ispod nivoa javnog duga velikog broja zemalja eurozone i da tendencija rasta javnog duga nije specifična samo za Crnu Goru, već i za EU i region. Centralna banka je u više navrata, kako kroz redovne preporuke Vladi za ekonomsku politiku, tako i kroz redovne izvještaje, smatrala da u vođenju fiskalne politike prioritet mora imati nastavak implementacije mjera fiskalne konsolidacije, kao i oprezan pristup u načinu upravljanja dugom.Centalna banka smatra da je potrebno zaustaviti izdavanje državnih garancija, zadržati politiku visokog učešća duga sa fiksnom kamatnom stopom. Potrebno je nastaviti borbu protiv sive ekonomije i u narednom periodu i implementirati pristup da budžetski deficit ne može postojati u zoni tekuće potrošnje, već eventualno samo za finansiranje kapitalnih projekata. Ključno je i da se u narednom periodu ostvare projektovani nivoi javnih prihoda i javnih rashoda”, kazao je Dakić.