Izmjene zakona o porezu na premije osiguranja donose skuplje polise

Čitav mehanizam povećanja poreza kroz „predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na premije osiguranja” je prilično nejasan, ali po načinu kako se obračunava i primjenjuje mora dovesti do povećanja cijena svih vrsta osiguranja na koja će se primijeniti porez, saopštio je ,,Danuizvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Boris Šaban.

– Drugačije bi bilo suprotno aktuarskoj matematici koja je odredila sadašnje cijene, a što je odobrila i Agencija za nadzor osiguranja. Predloženo je povećanje poreza na devet odsto za sve vrste osiguranja, što znači i životna – rekao je on, ističući da bi to dodatno pogodilo ovaj segment osiguranja, koji je praktično tek u razvoju.

– Tržište osiguranja bori se da preživi zbog malog tržišta uzrokovanog niskim životnim standardom i novim zahtjevim za povećanje kapitala. Nadamo se da neće doći do dodatnog oporezivanja osiguranja, a ako ipak dođe vjerujemo da će zakonodavac imati sluha i izuzeti barem životna osiguranja – naveo je Šaban.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Socijalistička narodna partija, odnosno njen poslanik Aleksandar Damjanović, predložila je sredinom septembra da se na devet odsto poveća trenutna poreska stopa od šest odsto na obavezno auto-osiguranje i tri odsto na kasko.

SNP je inicirao da se sa devet odsto oporezuje ukupna bruto premija, koja je lani iznosila 60 miliona eura. U toj partiji smatraju da stopa poreza u osiguranju ne bi trebalo da bude niža od stope na plate i dobit, koje su trenutno devet odsto. Ukoliko bi došlo do povećanja poreske stope u osiguranju, procjenjuje se da bi se u državnu kasu slilo dodatnih šest miliona eura. SNP smatra da bi se tako stekli uslovi za ukidanje takse ,,euro po euro” na brojila, kablovske priključke i SIM kartice. Ta partija očekuje da se povećanje poreza neće odraziti na korisnike osiguranja.

Direktor Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović ranije je istakao da sa tom inicijativom treba biti oprezan, jer bi država trebalo da smanjuje poreze i da podstiče životno osiguranje, a ne da povećava poreze, s obzirom da je riječ o tržištu u razvoju. On smatra da u segmentu životnog osiguranja nema prostora za povećanje poreza, dok bi u polju neživotnog osiguranja možda i bilo mjesta za to.

Prosječna polisa koju uzimaju vlasnici automobila kubikaže od 84 do 110 kilovat-snage motora je 207,3 eura. Najskuplja polisa za putničke automobile je 296,2 eura, a obnavlja se svake godine.

Životno osiguranje čini 14 odsto tržišta

Strane osiguravajuće kuće prisutne su na tržištu Crne Gore od 2008. godine, a na tržištu posluje 10 osiguravajućih društava i to: Grave, Unika, Delta đenerali, Merkur, Sava Montenegro, Magnat osiguranje, Atlas lajf, Svis, Lovćen i Nacionalni biro osiguravača Crne Gore. Prema zvaničnim podacima, u poslednjih nekoliko godina bilježi se rast tržišta osiguranja od tri do četiri odsto godišnje, na životno osiguranje otpada svega 14 odsto tržišnog udjela. (dan.co.me)

Slični Članci