Pre tri godine knjiga NurtureShock uspjela je da ‘probudi’ mnoge rodtelje. Autori Po Bronson i Ashley Merryman su vrlo otvoreno kritikovali savremeno i tradicionalno roditeljstvo i istakli greške, ali i nametnuli neka nova pravila. Javnost je još uvijek zaintrigirana ovom, reklo bi se, kompilacijom mnogih istraživanja iz kojih se mogu izvući zaključci i poruke –  za koliko sat vremena manje sna smanjuje IQ djeteta, a za koliko ga čini debljim, zašto je dobro svađati se pred djecom i kako ih naučiti upornosti i iskrenosti?

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Hvalite trud, a ne urođene talente

Autori NurtureShocka-a ne zagovaraju stroge metode vaspitanja djece, ali ne odobravaju ni savremene metode po kojima dijete biva pohvaljeno za baš sve što uradi. Po njima, najzdravija je povremena pohvala, ali postavlja se pitanje – šta zaslužuje pohvalu? Pohvalite nešto što dijete može lako da kontroliše – a to je trud i zalaganje. Na taj način ih učite upornosti i da uvijek mogu biti bolji. A zašto samo trud, zašto ne i inteligencija djeteta? Zato što je inteligencija nešto što dijete ne može da kontroliše i ne uči ga da dobro reaguje na neuspjeh. Dijete koje tokom odrastanja dobija previše pohvala neće znati šta je upornost i istrajnost, već će odustajati od svojih zamisli čim pohvale prestanu.

Redovan san – viši IQ?

Posljedica nedostatka sna je mjerljiva i više nego značajna – sat vremena manje sna smanjuje inteligenciju đaka šestaka do nivoa djeteta četvrtog razreda. Ako potraju dovoljno dugo, problemi sa spavanjem mogu da prouzrokuju trajne promjene u strukturi mozga djeteta. Moguće je da su čak i mnogi problemi sa kojima se tinejdžeri susreću poput depresije, promjene raspoloženja i gojaznosti (sat manje sna povećava opasnost od gojaznosti za čak 80%) u stvari simptomi hroničnog nespavanja. Prema studiji sa Univerziteta u Virdžiniji ostajanje djece vikendom do kasnih sati izaziva pad koeficijenta inteligencije za čak sedam poena.

Kako da vas dijete ne laže?

Djeca uglavnom lažu kako bi ugodili roditeljima. Misle da će priznanje da su baš oni razbili omiljenu vazu u kući učiniti mamu i tatu nesrećnima, a ne činjenica da im prećutkuju istinu. Ako im postavite izazov i obrnete njihovo razmišljanje, navešćete ih da govore istinu –  „Neću se naljutiti ako si ti razbio vazu i to priznaš, ali biću tužan ako saznam da si me slagao“ ili se poslužite brzim trikom –       „Imam jedno pitanje za tebe, ali prije toga mi obećaj da ćeš biti iskren?“, ovo obećanje djeteta smanjuje mogućnost da će slagati za čak 25%.

Djeci su potrebna pravila

Prema autorima knjige NurtureShock potpuni je mit da strogo vaspitanje od djece pravi buntovnike, a da stalna popustiljvost roditelja stvara bolju i poslušniju djecu. Istina je opet negdje u sredini. Djeca koja često upadaju u nevolje i važe za problematičnu su uglavnom djeca kojima se roditelji nisu previše bavili, oni ih vole bez obzira na to što rade, ali im nikakve granice i pravila ne nameću. Istaživanja su pokazala da roditelji koji su strožiji prema djeci, imaju otvoreniji i topliji odnos, više razgovaraju sa njima i samim tim ih djeca manju lažu.

Rasprave sa djecom jačaju odnos?

Tinejdžeri svađe sa roditeljima vide pozitivnije od samih roditelja, jer za njih je rasprava sa odraslima prilika da iskreno kažu ono što misle i što im smeta. Jedna od studija na ovu temu pokazala je da više od ¾ devojčica osjetila da im je poslije svađe odnos sa majkama bio prisniji i čvršći.

Svađa roditelja pred djecom može biti korisna

Svađa bračnih supružnika pred djecom uopšte ne mora biti traumatična i pogrešna. Ukoliko dijete prisustvuje razrješenju problema, to će za njega biti daleko korisnije od prostog slanja u drugu sobu. Šta nauka kaže na to? U jednoj studiji trećina djece loše je reagovala na video snimak svađe svojih roditelja –  vikali su, ljutili se, udarali u jastuk, međutim, kada im je pušten nastavak čak 96% djece se smirilo jer je vidjelo na koji način su njihovi roditelji riješili problem. Argumentovana rasprava roditelja ih uči kako da nalaze kompromis i rješavaju sukobe.

‘Dnevnik zahvalnosti’

Ukoliko djeca vode dnevnik u kome zapisuju sve ono na čemu su zahvalni biće srećniji, vedriji i zdraviji. Profesor Robert Emmons je na Univerzitetu u Kaliforniji tražio studentima da deset nedjelja vode ‘dnevnik zahvalnosti’ i rezultati su bili iznenađujući. Naime, studenti koji su svake nedjelje upisavali pet stvari koje su im se dogodile i na kojima su zahvalni bili su za 25% srećniji od onih koji nisu vodili dnevnik. I ne samo to – bili su optimističniji kada je budućnost u pitanju, fizički aktivniji i zdraviji.

Izvor: Bizlife