Na Wall Streetu su u srijedu cijene akcija pale peti dan zaredom, što nije zabilježeno još od kraja prošle godine, jer je pat pozicija u raspravi o budžetu u američkom Kongresu natjerala ulagače na oprez.
Dow Jones oslabio je 61 bod, ili 0,40 odsto, na 15.273 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,27 odsto, na 1.692 boda, a Nasdaq indeks 0,19 odsto, na 3.761 bod.
Pad cijena akcija peti dan zaredom posljedica je zabrinutosti ulagača zbog približavanja dvaju rokova u Washingtonu.
Do kraja septembra Kongres bi trebao odobriti finansiranje saveznih agencija, kako ne bi došlo do njihovog zatvaranja, dok bi do 17. oktobra trebao podržati prijedlog povećanja nivoa dozvoljenog zaduživanja države, kako bi vlada mogla ispuniti sve svoje finansijske obaveze.
No, Kongres se našao u pat poziciji jer republikanci traže znatno smanjenje budžetskih rashoda, ponajviše za ‘Obamacare’, zdravstveni program predsjednika Baracka Obame, kako bi podržali povećanje nivoa zaduživanja države, a demokrati na to ne pristaju.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
„U kratkom roku, čini se da ima dosta razloga za prodaju akcija, a jedan od njih je nesigurnost po pitanju daljeg finansiranja vladinih agencija“, kaže Bruce Zaro, strateg u fondu Delta Global Asset Management.
Nesigurnost vlada i zbog toga što se ne zna kada će američka centralna banka početi smanjivati podsticajne monetarne mjere, koje su godinama podsticale rast cijena akcija.
Prošle su srijede berzovni indeksi skočili više od 1 odsto, nakon što je Fed ostavio nepromijenjene programe kupovine državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno.
No, od tada cijene akcija padaju jer je moguće da će Fed te programe smanjiti već u oktobru, ako se situacija u ekonomiji poboljša.
Zbog toga se pažljivo prate makroekonomski podaci. A oni nisu baš uvjerljivi. Juče je objavljeno da su narudžbe trajnih proizvoda u SAD-u u avgustu jedva porasle, što je možda znak da se kompanije suzdržavaju od investicija.
Drugi je izvještaj, pak, pokazao da je u avgustu prodaja novih kuća porasla, ali je i dalje blizu najnižih nivoa u ovoj godini, što je vjerovatno posljedica rasta kamata na hipotekarne kredite.
„Vratili smo se tamo gdje smo bili, što znači da ekonomija raste, ali ne baš uvjerljivo jer ga usporava niz prepreka: fiskalna i monetarna politika, spoljna i geopolitička pitanja“, kaže Jordan Waxman, direktor u kompaniji HighTower’s HSW Advisors.
I na evropskim se berzama juče trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,30 odsto, na 6.551 bod, a pariški CAC 0,01 odsto, na 4.195 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,01 odsto, na 8.665 bodova. (capital.ba)
