SVAKI Amerikanac koji pokuša da napravi tajni račun u alpskoj konfederaciji i tako izbjegne da svojoj državi prijavi dodatni prihod – odsada će moći da očekuje i poresku upravu za vratom. Naime, globalna akcija protiv utaje poreza, koju u poslednjih nekoliko godina sprovode vlade za prikupljanje novca, konačno je oborila švajcarsku tradiciju garantovanja povjerljivosti podataka o klijentima banaka.
Ipak, stručnjaci strahuju da bi zadiranje u tajne račune moglo da otjera bogataše iz alpskih banaka i tako ozbiljno ugrozi ovaj sektor, godinama unazad zaštitni znak Švajcarske, pišu Novosti.
Kada su prošle nedjelje pregovarački timovi Švajcarske i SAD postigli dogovor kojim se stavlja tačka na anonimnost američkih državljana koji imaju račune u alpskoj konfederaciji, švajcarski bankari mogli su da odahnu.
– Sveukupno gledano, vlasnici problematičnih računa su u manjini, a pošteni klijenti su dominantna većina – rekao je Patrik Odije, predsjedavajući Udruženja švajcarskih bankara.
[widgets_on_pages id=”Baner”]”
Američki dogovor je među bankama sa Alpa pre shvaćen kao ultimatum. Naime, da nisu prihvatile nagodbu, dvanaest najvećih finansijskih ustanova Švajcarske – potpuno bi propalo.
– Čak 14 švajcarskih banaka je bilo pod istragom naših tužilaca – objasnio je Erik Holder iz američkog tužilaštva. – Protiv njih je sada prekinut ili odložen proces dugotrajnog gonjenja, koji bi ih vjerovatno doveo do propasti. Ipak, većina banaka moraće da nam isplaćuje penale, u zavisnosti od toga ko su im bili klijenti.
Da bi se utvrdilo da li ili ne da učestvuju u programu, švajcarske banke će morati da procijene unaprijed da li mogu da plate kazne koje im slijede.
– To je izbor između dva zla – rekao je Valter Šefe, poreski advokat iz Ciriha. – Oni koji ne sarađuju sa SAD mogu da se nađu na optužnici. Oni koji sarađuju mogu da propadnu.
O tome svjedoči i zajedničko istraživanje nezavisnih firmi KPMG i Univerziteta Sen Gal, čiji stručnjaci smatraju da će svaka četvrta privatna banka u Švajcarskoj – biti ugašena u naredne tri godine.
– Velike švajcarske privatne banke su povećale proširile obim svojih proizvoda i povećale profit, ali za finansijske institucije s kapitalom manjim od pet milijardi franaka situacija je kritična – navode u studiji. – Tokom prošle godine ugašeno je 13 privatnih banaka, tako da je sa radom nastavilo njih 148, a kako se procjenjuje 25 do 30 odsto od tih preostalih biće zatvoreno u naredne tri godine zbog neprestanog pritiska iz inostranstva.
MOŽE PO NAGODBI
PREMA nagodbi između dvije zemlje, švajcarsko bankarstvo je podijeljeno u četiri kategorije. Prvoj kategoriji pripadaju banke protiv kojih je već sprovedena istraga u SAD, tu je razmjena podataka već odobrena.
Najveće kazne mogle bi da zadese banke čije poslovanje sa američkim državljanima može tek da postane predmet istrage u SAD. Riječ je o računima Amerikanaca u Švajcarskoj, na kojima je pojedinačno deponirano više od 50.000 švajcarskih franaka. Za održavanje tih računa predviđeno je da švajcarske banke plate od 20 do 50 odsto položene sume, u zavisnosti od toga kada su računi otvoreni.
U treću i četvrtu kategoriju svrstane su banke kojima se oprašta novčana kazna ukoliko mogu da dokažu da nisu svjesno ignorisale američke zakone.
“RUPE“ U UGOVORU
KRITIČARI sporazuma koji „odaje“ utjerivače poreza smatraju da dogovor ima i neke praznine. – Američke i švajcarske banke mogu da naprave međusobno poravnanje i da zaobiđu američke vlasti – smatra Heder Lou, direktor američke vladine organizacije za Globalni finansijki integritet. – Tako, novac ne bi otišao u državnu kasu, već bi se podijelio među bankama.
