Za razliku od banaka koje dobro posluju i stabilne su, još nije jasno kako će se dokapitalizovati kreditori perifernih članica eurozone. Tamošnje banke nemaju pristup finansijskim tržištima kako bi prikupile dodatni kapital, barem ne po povoljnijim uslovima kao što imaju stabilnije banke. Vlade država u kojima posluju takođe nemaju novca, a ni Evropski stabilizacijski mehanizam, čak i ako bi imao dozvolu, nije dovoljno velik. To znači, piše The Wall Sreet Journal, da će banke morati prisiliti svoje povjerioce da svoja potraživanja pretvore u kapital.
A to će vrlo vjerovatno značiti da će porasti troškovi finansiranja perifernih banaka, zbog čega će rasti i kamatne stope, što pak šteti ekonomiji i potrošnji građana. Dug građana, a uglavnom je riječ o hipotekama, jedan je od najtrajnijih ostavtšina nekretninskog balona koji je pukao u SAD-u i u djelovima eurozone. No, u Americi su Savezne rezerve svojom aktivnom kupovinom hartija od vrijednosti koje su se temeljile na hipotekarnim kreditima, uspjele srezati finansijski teret s hipoteka. Stoga je potrošnja u SAD-u snažno rasla od kraja krize i ponovno se pojavila potražnja za kupovinom nekretnina.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Za razliku od Amerike, potrošnja u državama čiji građani su opterećeni dugovima, kao što je slučaj u Holandiji, Španiji, Portugalu i Irskoj, zapala je u poteškoće od kada je kriza počela. Stoga je Evropska komisija još u aprilu upozorila da su Španija, Portugal, Irska i Kipar države koje imaju posebno tešku situaciju s obzirom na visoke dugove u domaćinstvima i dugove kompanija.
Analitičari upozoravaju da se troškovi kreditiranja u perifernim članicama eurozone moraju smanjiti. U Americi je fleksibilnija budžetska politika dovela do bolje finansijske pozicije privatnog sektora, dok u se Evropi nameće štednja. Dobar početak rješavanja problema je ideja da Evropska investicijska banka tim državama otvori kreditnu liniju tešku 100 milijardi eura za male i srednje preduzetnike, piše hrvatski portal Poslovni dnevnik.