Kako pokazuju podaci za maj ove godine, hrvatski građani imali su u bankama 32 milijarde kuna (4,26 milijarde eura) više depozita nego kredita.
Ukupni kunski i devizni štedni i oročeni depoziti stanovništva kod banaka na kraju maja iznosili su 160,4 milijardi kuna (21,33 milijarde eura), od čega su 29,6 milijardi kuna (3,95 milijardi eura) kunski i 130,8 milijardi kuna (17,38 milijarde eura) devizni depoziti.Po podacima HNB, višegodišnji proces razduživanja kućanstava nastavio se i krajem 2012. i početkom 2013. godine, pa je ukupni dug stanovništva stagnirao na nivou nešto nižem od 40 posto BDP-a.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
Drugo je pak pitanje kako su među građanima ‘raspoređeni’ depoziti, a kako krediti. Krajnje pojednostavljeno rečeno na svakog bi zaposlenog u Hrvatskoj ‘otpadalo’ oko 94 hiljada kuna (12.5 hiljada eura) kredita i oko 117 hiljada kuna (15,58 hiljada eura) depozita.
