Prema zvaničnoj statistici, u Crnoj Gori su u prošloj godini registrovana 174.073 putnička automobila, od čega je najveći broj u Podgorici, čak 59.978. To znači da na svakih 3,5 stanovnika Crne Gore dođe po jedan automobil, dok u Podgorici svaki treći građanin posjeduje auto.

Po broju putničkih automobila slijedi Nikšić sa 16.145, zatim Bar sa 15.120, Herceg Novi sa 10.665, a neznatno manje auta registrovano je u Budvi i to 10.359 eutomobila. Najmanje automobila registrovano je na Žabljaku, svega 725, dok je samo 291 auto na registarskim tablicama Šavnika.

U Bijelom Polju registrovano je 8.085 auta, a u Beranama 5.586.

Novoregistrovanih automobila u prošloj godini bilo je 13.048, od čega najviše u Podgorici 4.815, a potom slijedi Nikšić sa 1.063, zatim Bar sa 1.124 automobila koja su prošle godine prvi put registrovana. Najmanje automobila prvi put je registrovano na Žabljaku i to 37, a u Šavniku svega 11. U Budvi je 840 automobila koji su registrovani prvi put, a u Bijelom Polju 634.

Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da je većina automobila došla preko Berkovića u Bosni i Hercegovini, na način što su automobili po niskim cijenama nabavljani iz evropskih zemalja koje su se oslobađale svojih starih automobila.

– Iz tog perioda ostali su i ovi sadašnji automobili. Sigurno da je tek poslednje godine počela rigoroznija kontrola tehničke ispravnosti vozila, pa sada imamo sve više neregistrovanih vozila koja se uključuju u saobraćaj. Sve ovo nije dobro, kako zbog bezbjednosti tako i zbog nemogućnosti da se vozni park obnovi i da starost vozila svedemo na ispod 10 godina kazao je Lekić.

Istovremeno, kako je naveo, u državnom aparatu prate novitete na tržištu automobila i skoro i da nema vozila koja su starija od pet godina.

– Naravno, ministri se voze džipovima, jer se radi o statusnom simbolu koji je značajan u siromašnim državama. Nezamislivo je da ministri i funkcioneri kod nas koriste bicikl, kao što je to slučaj u Norveškoj i Švedskoj naveoje on.

Lekić je istakao da građani „lakše toče gorivo” nakon premijerovog pojašnjenja izjave da je gorivo luksuz i podsjetio na ustaljenu praksu u Crnoj Gori kod većine stanovništva koje pune rezervoare sa pet do 10 eura.

I na kraju da li je benzin luksuz saznali smo i iz dopunjenog tumačenja premijera, pa sada lakše sipamo gorivo za svakodnevne potrebe. On je kazao da trend uvoza vozila ne znači i povećanje standarda građana, jer se u najvećem broju uvoze polovna vozila nešto mlađeg godišta, zbog pooštrenih kriterijuma na tehničkom pregledu.

Kada se zapitamo koliko se potpuno novih vozila registruje i koliko od toga odlazi na državne i javne službe i vidjećemo da je taj broj veoma mali rekao je on, ističući da građanima standard ne dozvoljava da kupuju nova vozila.

Sudski vještak saobraćajne struke Goran Čarapić smatra da svaki automobil star 15 godina svakih pola godine treba da ide na tehničke provjere, jer teretna vozila u svijetu ne mogu da budu u saobraćaju bez takvih provjera.

Razloga je taj što automobili preko 15 godina starosti pređu između 200 i 300 hiljada kilometara, a zavisi u kakvim uslovima su korišteni. Smatram da moraju da imaju dodatna ispitivanja tehničke ispravnosti. Automobil te starosti može da bude dobar old tajmer, ali u suštini predstavlja opasnost na putu zbog kočionog sistema, upravljačkog mehanizma, kompletne konstrukcije, transmisije-rekao je on, ističući da takvi automobili ne mogu da budu na ulicama evropskih zemalja jer je vijek trajanja automobila osam godina, dok je to kod nas navodno 10 godina.

Građani, kako je kazao, kupuju automobile na autoplacevima, da su ti automobili havarisani u saobraćajnim nezgodama, a kasnije sastavljani.

To su naši standardi, jer nemamo uslova da kupimo nova vozila rekao je Čarapić.

Država treba da zabrani uvoz starih vozila

Sudski vještak saobraćajne struke Mirko Đurović kazao je da starost automobila utiče na bezbjednost saobraćaja, a stari automobili nemaju uređaje kojima se postiže bolja bezbjednost, od kojih je jedan ABS.

Država treba da vodi računa o tome da ne dozvoljava da se uvoze tako stara i iskorištena vozila, koja kasnije iziskuju velike troškove za popravke i održavanja rekao je on.

Đurović je istakao da nakon detaljnijeg tehničkog pregleda starija vozila imaju velike probleme da prođu na testu ispravnosti.

On je kazao da se u Podgorici najbolja vozila nalaze Preko Morače, dok su na Zabjelu i Koniku stariji augomobili, što pokazuje da je standard u tom dijelu grada slabiji. Takođe, kako je kazao, u Nikšiću se voze slabiji augomobili nego u Podgorici.

Preko 136 hiljada auta prestaro

Iako je broj automobila prilično veliki u odnosu na broj stanovnika, radi se o prividu da je standard crnogorskih građana solidan, jer svega 37.853 augomobila od ukupnog broja u Crnoj Gori, što je nešto više od četvrtine, zadovoljavaju optimalni evropski prosjek starosti od osam godina, a samo 4.048 automobila koji su registrovani prošle godine proizvedeni su 2013. i 2014. godine.

Sa druge strane, čak 136 hiljada automobila ima raspon starosti od 1979. do 2006. godine, od čega je najveći broj proizveden u periodu od 1995. do 1999. godine čak 32.966 auta, zatim slijede godišta od 1990. do 1994. godine 29.784 automobila, a 18.848 registrovanih automobila je starosti između 1980, do 1989. godine.

(Dan)