U bankarskom sektoru Srbije trenutno je zaposleno oko 25.000 ljudi, a krajem 2012. godine ta brojka je bila 28.395, i trend smanjenja zaposlenih u bankama se nastavlja.
Do 2008. godine san svakog ekonomskog stručnjaka bio je da se zaposli u banci osnovanoj stranim kapitalom. A onda je došla globalna kriza, banke su počele da smanjuju broj zaposlenih. Taj trend nije se zaustavio do danas.
Sjutra će opet biti isto jer preostale državne banke čeka privatizacija, a tu su odmah i socijalni programi. Više banaka osnovanih stranim kapitalom najavilo je racionalizaciju.
Danas u bankarskom sektoru Srbije radi oko 25.000 ljudi. Broj se svake godine smanjuje. Ne tako davno, krajem 2012. godine, u bankama je bilo zaposleno 28.395 ljudi.
Gubitak radnih mjesta u bankarskom sektoru posebno se osjetio kada su banke u državnom vlasništvu izgubile dozvolu za rad, odnosni kada im ju je ukinula Narodna banka Srbije.
Svi se sjećaju gašenja Agrobanke, Razvojne banke Vojvodine, Privredne banke Beograd. Istu sudbinu nije izbjegla ni Univerzal banka. Od kuća osnovanih stranim kapitalom sa tržišta je otišla KBC banka, kada je posao izgubilo preko 2.000 bankara.
Predsjednica Sindikata zaposlenih u bankama i osiguravajućim kućama i drugim finansijskim organizacijama – BOFOS, Mara Erdelji, kaže da su kod njih ostale mahom banke koje su privatizovane.
Ona ističe da se trenutno ne susreću s velikim otpuštanjem radnika, ali svaki dan se odlazi malo – pomalo. “Menadžeri i drugi zaposleni u bankama imaju sve više posla, zahtijevi poslodavca su sve veći, a s njima i stres”, kaže Erdelji.
Sve je više starijih radnika koji imaju nekoliko godina od penzije, a koji se dobrovoljno javljaju za otpremnine i odlaze da s tim novcem prežive i sačekaju penziju.
Ona napominje da je nedavno privatizovana Čačanska banka, te da tu slijedi racionalizacija i socijalni program. Privatizaciju očekuje i Komercijalna banka pa samim tim i racionalizaciju poslovanja, gde je obavezan dio opet socijalni program.
Osim BOFOS, dio zaposlenih u toj branši okuplja i Sindikat finansijskih organizacija Srbije. Tu su mahom novije banke. “Krediti se u Srbiji teže uzimaju i vraćaju”, kaže član Republičkog odbora tog sindikata Slobodan Mihajlović.
To nije ambijent u kojem će se zapošljavati novi službenici, menadžeri. Ukoliko tu stvari ne počnu da se mijenjaju, i banke osnovane stranim kapitalom će sprovesti racionalizaciju rada. Takvih najava već ima, ali ne i konkretnih planova. Izvjesno je da će te uštede obuhvatiti i gašenje radnih mjesta.
Kada nije bilo stečaja cijele banke, najviše ljudi gubilo je posao kada su se gasile poslovne jedinice, filijale ili ekspoziture. To je posebno bilo problem u manjim mjestima i varošicama.
(BizLife)
