Njemački zvaničnici rekli su da je zahtjev Grčke da produži program zajma “trojanski konj”, koji ostavlja veliki prostor za tumačenje.
Kako navode, u njemu se ne vidi jasna posvećenost Atine da će ispuniti uslove sadašnjeg programa.
Prema nacrtu teksta koji je pripremila Njemačka, Berlin smatra da predlog Grčke ne daje osnova za zajedničko saopštenje ministara finansija Eurogrupe, koji se sastaju danas.
Ipak, vicekancelar Njemačke Zigmar Gabrijel izjavio je da je zahtjev Grčke za šestomjesečno produženje programa finansijske pomoći “početna tačka za pregovore”, pošto je samo nekoliko sati ranije njemački ministar finansija Volfgang Šojble odbacio predlog Atine.
Gabrijel navodi da je saglasan sa Šojbleom da grčki predlog nije dovoljan, ali da može biti iskorišten kao početna tačka za pregovore. “Predlog predstavlja veliki korak grčke vlade ka prihvatanju činjenice da bez programa neće biti finansijske pomoći”, rekao je vicekancelar, dodajući da sve strane treba da prestanu sa ultimatumima.
Prethodno je portparol njemačkog ministra finansija Šojblea izjavio da pismo Atine ne nudi dovoljno dobro rješenje. “Cilj predloga je privremeno finansiranje, bez ispunjenja obaveza iz programa međunarodne pomoći. Pismo ne zadovoljava kriterijume dogovorene na sastanku ministara finansija eurozone održanom u ponedeljak”, izjavio je on.
S druge strane predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je ocijenio da je grčki predlog pozitivan znak koji bi mogao dovesti do kompromisa Atine i eurozone.
Grčka je u četvrtak poslala evropskim kreditorima kompromisni predlog kako bi se u poslednjem trenutku odmrzli pregovori o programu pomoći Atini i okončala neizvjesnost o njenom opstanku u eurozoni. Vlada u Atini je predložila produženje paketa pomoći za šest mjeseci, ali nije ponudila nastavak svih oštrih budžetskih rezova i reformi.
Grčki predlog podrazumijeva šestomjesečno produženje zajmova pomoći, početak na radu o novom sporazumu o zamjeni aktuelnog programa koji ističe krajem mjeseca u koji bi bili uključeni “Grčka, Evropa i Međunarodni monetartni fond (MMF)”, kao i olakšanje uslova otplate postojećeg zajma od 240 milijardi eura.
To je, prema pismu iz Atine, zasnovano na staroj ponudi eurozone za produženje rokova otplate i smanjenje kamatnih stopa kada Grčka ostvari budžetski višak što se dogodilo 2013. godine.
Grčka je takođe obećala da će ispuniti sve dužničke obaveze, da neće preduzimati jednostrane poteze koji bi podrili “fiskalne ciljeve, ekonomoski oporavak i finansijsku stabilnost”, kao i da neće uvoditi mjere podsticaja privrede koji bi dodatno koštali.
Atina je takođe preložila da reforme u Grčkoj nadziru MMF, Evropska centrlana banka i EU, koje su dosad predstavljale “trojku” inspektora, a s kojom je nova grčka vlada isprva odbila da sarađuje.
U grčkom predlogu nije spomenut nastavak budžetskih rezova i reformi koje je eurzona tražila od 2010. kao uslov za zajmove pomoći. Na nastavku oštrih mjera insistira Njemačka i to će vjerovatno biti najspornija tačka sutrašnjih razgovora.
Evropski dio pomoći Grčkoj ističe 28. februara i ako do tada ne bude dogovora, Evropska centralna banka će biti pod pritiskom ostalih članica eurozone da prekine pomoć grčkim bankama.
