Crna Gora razmatra mogućnost uvođenja ekonomskog državljanstva, saznaju Vikend novine u vrhu Vlade, navodeći da bi ova povoljnost bila namijenjena investitorima
Izvor u Vladi naveo je i da je odbijena mogućnost uvođenja takozvanih “zlatnih viza”, programa koji bi omogućavao da kupovinom jedne ili više nekretnina u vrijednosti iznad tačno utvrđene granice strani državljanin dobija boravišnu dozvolu u našoj zemlji, čime stiče i pravo da kao nastanjeni u njoj putuje širom Šengen zone bez vize.
Uslovi i procedura vezani za dobijanje ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori tek treba da budu utvrđeni, a riječ je o povoljnosti za koju je planirano da omogući boravak investitorima, da bi se spriječili administrativne prepreke poput isteka radnih dozvola, usljed čega su do sada bili primoravani da napuste zemlju.
Ponuda crnogorskog tržišta nekretnina u medijskim člancima namijenjenim čitalačkoj publici Istočne Evrope, brošurama i reklamnom materijalu prošle godine promovisana je uz najavu da bi naša zemlja ubrzo mogla uvesti “zlatne vize” stranim državljanima koji u ovaj sektor ulože veći iznos novca.
Programi olakšica za prijem u državljanstvo stranih investitora, poput programa ekonomskog državljanstva i boravišnih dozvola postoje u mnogim društvima, poput Sjedinjenih Američkih Država, Španije i Velike Britanije, u kojima ne postoje ograničenja na mogućnost dodjeljivanja drugog državljanstva, ukoliko se u tome prepozna značajan državni interes i doprinos sveukupnom razvoju društva.
>>> Povezano: Pasoš za novac: Koliko košta državljanstvo? <<<
Uvođenje novih trendova
Ekonomska kriza i otežana finansijska situacija u Evropi pokrenule su novi trend uvođenja ovih programa. Mnoge zemlje, kako članice Evropske unije, tako i zemlje u procesu integracija, pokušavaju na ovaj način da smanje javni dug i privuku strane investicije kroz programe stalnog prebivališta ili odobravanja državljanstva kako bi, uz dodatne olakšice, privukle prijeko potreban kapital i vratile državnu privredu u ravnotežu.
Ključna karakteristika svakog od ovih programa je činjenica da odražavaju dvostruke, ali uzajamno neraskidive interese, odnosno da države u odnosu na potrebe društva i interesovanja ciljne grupe programa investitora. Tako se, u nekim slučajevima programi fokusiraju na ulaganje u državne obveznice (Mađarska), u drugim na kupovinu nekretnina (Španija), donaciju različitim fondovima (Austrija, Malta), akcionarska ili društva sa ograničenom odgovornošću (Letonija)ili investicija u određenu granu privrede (Sv. Kits i Nevis).
Revitalizacija privrede
Sv. Kits i Nevis primjer je jedne od najuspješnijih zemalja sa višedecenijskom praksom implementacije programa naturalizacije za investitore, koji je iskorišćen za revitalizaciju šećerne industrije, okosnice privrede ove male zemlje.
Za ovim trendom ne posustaju ni susjedne zemlje. U prethodnom periodu slične inicijative su razmatrane i u Albaniji i Makedoniji, a hrvatska vlada je tokom prošle godine najavila mogućnost davanja državljanstva stranim ulagačima kao jednu od mjera privlačenja investicija i stabilizovanja državnih finansija.
U Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija kazali su vN da u Crnoj Gori ne postoji kategorija “zlatnih viza”.
“Shodno predlogu novog Zakona o strancima koji je u proceduri, postoji jedino mogućnost rješavanja privremenog boravka do godinu na osnovu posjedovanja nekretnine, a što je u nadležnosti ministarstva unutrašnjih poslova. O visini iznosa nekretnine bi trebalo da odlučuje Ministarstvo finansija”, naveli su u MVPEI.
Zlatne vize su kupcima nekretnina 2013. godine počele da uvode Bugarska, Grčka, Portugal i Španija, a pozitivni ekonomski efekti bili su ubrzo vidljivi. Bogati investitori počeli su da kupuju nekretnine na tržištima ovih zemalja, što je prevazišlo sva očekivanja zvaničnika. Sektor nekretnina u Crnoj Gori, koji je sredinom protekle decenije prošao kroz investicioni bum, postao je posebno atraktivan ruskim, ukrajinskim i bjeloruskim kupcima, koji su postali vlasnici velikog broja nekretnina na crnogorskom primorju.
Propisana cijena nekretnina koju je potrebno kupiti za dobijanje “zlatne vize” u Španiji iznosi 500.000 eura, u Portugalu 300.000, a u Bugarskoj i Grčkoj 250.000 eura. U sektoru nekretnina na Crnogorskom primorju ranije se nagađalo da bi u slučaju da naša zemlja uvede ovu povoljnost stranim investitorima donja granica vrijednosti vlasništva iznosila 150.000 eura.
Povoljnosti u Portugalu i Malti
U Portugalu investitor može dobiti državljanstvo za investiciju u vrijednosti ne manje od jednog miliona eura, ili kupovinom nekretnina u iznosu ne manjem od 500.000 eura. Program je usmjeren većinom na vanevropsko tržište, posebno tržište Azije, jer se pokazalo da je, pogotovo kada su u pitanju nekretnine, interes kupaca sa ovog područja u porastu.
U 2014. godini Malta je pokrenula Individualni investicioni program, dizajniran da olakša stranim investitorima prijem u malteško državljanstvo po osnovu investicije. Riječ je o prvom programu koji je odobrila EU, nakon odluke Evropske komisije. Državljanstvo mogu dobiti investitori koji imaju nekretninu na Malti u vlasništvu minimalne vrijednosti 350.000 eura, investiraju minimum 150.000 u obveznice i uplate u Nacionalni fond iznos od najmanje 650.000 eura. Od pokretanja programa do januara 2015. godine pristiglo je više od 400 aplikacija, koje će rezultirati ukupnim investicijama u iznosu od 450 miliona eura.
Postojeća praksa u Letoniji, Mađarskoj i Bugarskoj
Mađarska vlada je 2014. godine usvojila zakon kojim se stranim investitorima kojima je uveden Residency Bond Program, a koji je omogućio da se po osnovu investicije u vrijednosti najmanje od 360.000 eura može dobiti stalni boravak, te državljanstvo, dok je Bugarska ponudila državljanstvo strancima koji u državne obveznice investiraju najmanje pola miliona eura.
Prema izmjenama i dopunama Zakona o imigraciji iz 2010 godine, petogodišnja dozvola boravka u Letoniji može se odobriti investitorima koji ulože najmanje 80.000 eura u osnovni kapital društva s ograničenom odgovornošću ili akcionarskog društva osnovanog u ovoj zemlji, ili 250.000 u kupovinu nekretnina.
MUP: Zakonom o strancima za sada omogućen boravak do godinu dana
U Ministarstvu unutrašnjih poslova naveli su za VN koji su uslovi da stranac ostvari pravo na privremeni boravak u Crnoj Gori.
“Zakonom o strancima, članom 54, propisano je da se dozvola za privremeni boravak radi raspolaganja pravom na nepokretnost koju stranac posjeduje u Crnoj Gori, može izdati strancu koji ispunjava uslove iz člana 42 ovog Zakona da ima sredstva za izdržavanje, ima obezbijeđen smještaj, ima zdravstveno osiguranje, ima važeću stranu putnu ispravu ili ličnu kartu koju mu je izdao nadležni organ druge države, nije mu izrečena zabrana ulaska i boravka u Crnoj Gori, da u Crnoj Gori, kao ni u državi porijekla, nije pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, da ne postoje smetnje iz razloga nacionalne bezbjednosti, javnog poretka ili javnog zdravlja, te da priloži dokaz o opravdanosti zahtjeva za izdavanje dozvole”, precizirali su u Ministarstvu.
