Višedecenijski spor Crne Gore i Hrvatske o poluostrvu Prevlaka ponovo je aktuelizovan nakon što su dvije zemlje raspisale tendere za istraživanje nafte i gasa u svom podmorju.
Spor oko granice između Crne Gore i Hrvatske na području Prevlake aktuelizovan je kada je hrvatski premijer Zoran Milanović kazao da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja oko Prevlake koja Hrvatska smatra svojim.
Milanović je, naime, rekao da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već koja pripadaju Hrvatskoj.
“Vidjeli smo zadnjih dana da je Crna Gora imala nekakve poteze na vladi, da su i oni markirali neka svoja područja za istraživanja, koja po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu nisu njihova, nego naša područja”, istakao je Milanović, objavljeno je na sajtu Vlade Hrvatske.
Hrvatski premijer je naglasio da dvije zemlje moraju pronaći zajedničko rješenje.
“Ako to shvatimo samo kao početak nekakve arbitraže između Hrvatske i Crne Gore, biće dobro. Ako je to nekakav tvrdi stav Crne Gore, onda ćemo morati to da promijenimo. Ako se budemo previše boli rogovima na deblu, neće imati koristi ni Hrvatska ni Crna Gora jer će investitori odustati“, kazao je Milanović.
Crnogorski šef diplomatije Igor Lukšić, pak, smatra da Crna Gora ima pravo da raspiše tender na širem morskom području oko poluostrva Prevlaka.
“Privremeni protokol o razgraničenju definiše samo jedan dio te problematike, definiše privremene jurisdikcije na kopnu i samo 12 milja prema otvorenom moru. Međutim, ono gdje se traži nafta, a ona se ne traži oko same Prevlake, već se traži dublje prema otvorenom moru, taj dio nije predmet privremenog razgraničenja po protokolu i u skladu sa određenim aktima iz prethodnog vremena Crna Gora smatra da tih 1.800 kilometara kvadratnih pripada nama i smatramo da mi polažemo prava da raspišemo odgovarajući tender“, naglasio je Lukšić, prenijeli su crnogorski mediji.
Hrvatski analitičar Davor Ðenero, pak, tvrdi da su je Crna Gora veliki prijatelj Hrvatske, te da joj se zato u svim situacijama treba obraćati sa velikim uvažavanjem.
“Izjava premijera Milanovića da je navodno Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već hrvatska, je bila velika greška i čini mi se da naši političari ništa nisu naučili iz teškog spora sa Slovenijom. To je jedna štetna izjava, koja govori više o karakteru hrvatskog premijera i o njegovom životnom i političkom iskustvu, nego o stvarnom stavu hrvatske politike, kazao je Ðenero za podgoričku Pobjedu.
„Neće se niko kandidovati za istraživanje nafte i gasa u zonama koje nisu razgraničene. Niti je realno očekivati da će se države dogovoriti o razgraničenju bez posredovanja trećega. Hrvatska ima neozbiljnog predsjednika vlade koji ne odmjerava svoje izjave. I ministra ekonomije koji nije dva puta promislio i iz tendera izbacio sporno područje. Najbolje bi bilo da tender za istraživanje nafte u južnom Jadranu raspišu zajednički Crna Gora i Hrvatska“, poručio je Gjenero.
Na pitanje da li ova komunikacija može ugroziti odnose dvije države, Gjenero kaže da je Hrvatska napravila grešku jer je prva krenula u istraživanje nafte i gasa bez konsultacija crnogorske strane za područje za koje i Hrvatska i Crna Gora misle da je njihovo.
„Međutim, ja sam uvjeren da će tender koji je raspisan za područje koje nije politički definisano propasti. Istraživanje nafte je vrlo skup i osjetljiv posao i sigurno da se jedan investitor neće upustiti u posao u kojem mu se osim samog rizika posla uspostavljaju i dodatni politički rizici”, rekao je Ðenero.
Hrvatska i Crna Gora, podsjteio je, imaju privremeni režim koji, srećom, funkcioniše jako dobro i mi u ovih više od 10 godina nismo imali nijedan incident.
“Interes građana nije u tom razdoblju bio zakinut i to je nešto što je daleko iznad standarda odnosa između balkanskih država. Taj privremeni režim je napravljen jako dobro i on obezbjeđuje odnose dok se razgraničenje definitivno ne postigne. Ovde je najbolje da se strane dogovore o principima, a da onda definitivnu crtu povuče neko treći i da taj preuzme političku odgovornost“, zaključio je Gjenero.
S obzirom na to da granična crta na jugu Jadranskog mora nije još trajno definisana, obe države polažu pravo na isti dio epikontinentalnog pojasa, pa su obje države na tom dijelu Jadrana u geografskim kartama ucrtale svoje istražne blokove koji se međusobno preklapaju.
Zato je otvoreno pitanje hoće li potencijalnim koncesionarima smetati činjenica da se Crna Gora spori s Hrvatskom oko toga čiji je dio mora u kojem se nalazi dio istražnih blokova za koje je proveden konkurs.
Protokolom o Prevlaci iz 2002. godine dogovoren je samo privremeni režim razgraničenja dvije države, ali u području teritorijalnih voda, odnosno do 12 morskih milja od obale.
Diplomatski izvori smatraju da bi bilo dobro kada bi se države dogovorile oko koncesija.
B92
