Evropska centralna banka najavila je 2. oktobra nove podsticaje za banke da kreditiraju stanovništvo i privredu. Način na koji će to učiniti, otkupom kontroverznih hartija sa imovinskom potporom ABS, za čiji nekontrolisani razvoj se smatra da je doprinio finansijskoj krizi 2008. godine, kod nekih aktera u Uniji izavao je strahove da se ECB pretvara u “lošu banku” koja će kupovati rizične kredite. Pored toga, mjere nisu zadovoljile očekivanja na tržištu, pa je zabilježen pad na evropskim berzama.

Glavna poruka koju je guverner ECB poslao sa sastanka na kojem su donijete te odluke bila je, međutim, da ova monetarna institucija ne može sama da se izbori sa sumornom ekonomskom situacijom u zoni eura i da države članice treba da ubrzaju reforme. Sastanak je vanredno održan u Napulju, gdje je više hiljada demonstranata cijeli dan kružilo oko zgrade gde je odbor ECB zasijedao, negodujući zbog mjera štednje.

Evropska centralna banka na sastanku je zadržala nepromijenjenu referentnu stopu koja je u septembru već snižena na veoma nizak nivo od 0,05% i potvrdila da namjerava da ovog mjeseca počne da kupuje osigurane obveznice, kao i čuvene “hartije sa imovinskom potporom” ABS u ovom tromjesečju. Ovim mjerama, koje su predviđene za naredne dvije godine, dopuniće se paleta za podsticaj privredi, koja se za sada sastojala od jeftinih i dugoročnih pozajmica koje banke mogu da koriste do juna 2016. godine pod uslovom da povećaju pozajmice preduzećima i domaćinstvima.ABS je kontroverzni finansijski proizvod, za koji se smatra da je uticao na izbijanje finansijske krize 2008. godine.

Njega kreiraju banke povezivanjem većeg broja pojedinačnih zajmova, koji su povezani po nivou rizika ili sektoru. Tako je moguće paket potrošačkih kredita ili pozajmica malim i srednjim preduzećima uobličiti u finansijski proizvod koji se prodaje kao obveznice. Obveznice investitorima prodaje zasebna za te svrhe osnovana kompanija.

Istovremeno, Dragi je pozvao zemlje koje imaju budžetske rezerve potrošnje da ih iskoriste, misleći pritom prije svega na Njemačku.

Investitori su relativno sigurni da će dobijati novac budući da dobijaju kamate od većeg broja pozajmica.

Kada se paket proda, banke ponovo imaju novca da pozajmljuju. Pored toga, ovakvo “pakovanje” kredita i prodaja preko zasebne kompanije omogućava bankama da pozajmice ne uključuju u bilans, čime smanjuju obaveze u pogledu kapitala koji moraju da ostavljaju po strani kao vid osiguranja kredita.

ABS su zato bili u modi u Evropi, pa su 2008. dostigli vrednost od 1.200 milijardi dolara. Nakon izbijanja finansijske krize postali su jedan od simbola zloupotreba finansijskog sektora, jer se ispostavilo da su u njih “pakovani” rizični krediti i drastično su smanjeni, pa je njihova vrijednost u 2013. godine iznosila 239 miliona eura.

Cilj centralne banke je da kupovinom ovih paketa podstakne banke da odobravaju kredite, jer će kroz ABS moći da se osloode dijela rizika.

Na strahovanja nekih u Uniji u ovoj instituciji odgovaraju time da će kupovati samo “jednostavne i transparentne” ABS-ove.

PredsjedniK ECB Mario Dragi rekao je da je uvjeren u to da su mjere ove institucije, čiji iznos može dostići 1.000 milijardi eura, efikasne za podsticanje inflacije, što je važan cilj. Saopsteno je i da su u ECB spremni da “preduzmu i druge nekonvencionalne mjere ukoliko bude potrebno”.

Ispred zgrade u kojoj je održan sastanak protestovalo je 4.000 osoba, protiveći se mjerama štednje i nekoliko puta su se suočili sa policijom. Ovakvi skupovi, koji često potiču iz pokreta ekstremne ljevice, nisu rijetkost u Italiji.

Guverner ECB Mario Dragi ocijenio je da je razumljivo da su neki “skeptični” jer situacija nije baš dobra, i dodao da se čini da nezaposlenost i recesija u zoni eura nikako da prođu. On je međutim odbacio mogućnost da je za to odgovorna centralna banka.

“Kakva je bila situacija u Italiji prije dvije godine kada je finansijski sistem bio na ivici sloma?“, upitao je on.

Investitori na tržištima nisu dobro reagovali na mere ECB, pa je na evropskim berzama zabilježen pad od 2% u Frankfurtu, 2,8% u Parizu, i skoro 4% u Milanu. Ekonomista Postbanke rekao je da su tržišni akteri očekivali da ECB snažnije reaguje. U tom kontekstu, svima se mota po glavi zamisao otkupa javnog duga.

Mario Dragi međutim smatra da je ECB ionako dosta uradio, i poziva “druge aktere” da se angažuju, prije svega vlade.

“Jasno je da reforme u nekim zemljama moraju da se ubrzaju”, kazao je on, rekavši da je potrebno reformisati i tržište rada i proizvodnje, kao i poboljšati ekonomsko okruženje za preduzeća.

Istovremeno, Dragi je pozvao zemlje koje imaju budžetske rezerve potrošnje da ih iskoriste, misleći pritom prije svega na Njemačku.

U ECB sve više insistiraju na značaju angažovanja samih država jer pokušaji ove institucije da podstaknu inflaciju nisu urodili plodom. Tako je u septembru povećanje cijena usporeno na 0,3%, što je jako daleko od srednjeročnog cilja od blizu 2%.

Opskrbljenost banaka gotovim novcem nije od koristi jer tražnja kredita, koji je jedan od motora ekonomije i dinamike cijena, još nije na dovoljnom nivou. Ekonomska situacija je sumorna i to nije podsticajno za investicije.

Oblačno nebo nad zonom eura

Problemi su posebno izraženi u trećoj po veličini privredi u zoni eura, Italiji, koja će pre noavim prognozama ove godine imati pad bruto domaćeg proizvoda.

Na nepovoljne prilike ukazala je i konsultantska kuća Markit, koja objavljuje indeks privatnih firmi PMI prateći pokazatelje proizvodnje, novih porudžbina, zapošljavanja i cijena u ključnim sektorima. Indeks za zonu eura snižen je na 52, dok je prva prognoza bila 52,3, a u avgustu je bio 52,5 poena. Indeks iznad 50 poena znači da ima rasta, dok je ispod tog nivoa pad privrednih aktivnosti.

Glavni ekonomista Markita Kris Vilijamson ocijenio je da rezultati istraživanja ukazuju na slab rast od 0,2 do 0,3%.

Dodatni loš pokazatelj je što se na osnovu novih porudžbina naslućuje da će i četvrto tromjesečje biti loše za zonu eura. Obim novih porudžbina po prvi put je u padu za 15 mjeseci, dok su novi poslovi u uslugama najniži za 6 mjeseci.

Ipak, Vilijamson ukazuje da ima zona rasta, prije svega u Irskoj gde je u toku “etapa solidnog rasta”, i u Španiji gde je rast “i dalje jak”. Inedks u Irskoj je 60, u Španiji 55,3 i u Njemačkoj 54,1 poen.

Posebno su slabe Francuska sa indeksom 48,4 i Italija sa 49,5, što je najniži nivo za 10 mjeseci.